Britanski su znanstvenici otkrili kako promjena boje kože otkriva tj. nagovještava moguće zdravstvene probleme. Rezultati su pokazali kako prehrana igra ključnu ulogu u postizanju zavidnog tena.
Zadatak sudionika istraživanja bio je korištenjem specijaliziranog kompjuterskog softvera „obradili“ fotografije nepoznatih osoba tj. nijansu njihove kože lica. Cilj je bio “preurediti” osobe na fotografijama kako bi izgledali što je zdravije moguće. Ispitanici su odlučili osobama na fotografijama podići ružičastu boju, žućkasti ton i posvijetliti kožu.
“Prijašnja su istraživanja pokazala kako boja kože osoba koje imaju više krvi i kisika izgleda zdravije. Odlučili smo vidjeti koje još boje utječu na percepciju zdravlja. Sada znamo koji se kožni pigmenti dovode u vezu sa zdravim izgledom “, kazao je dr. Ian Stephen sa sveučilišta Bristol.
Koža koja je lagano zacrvenjena sugerira jako srce i pluća, što ide u prilog rezultatima istraživanja koji kažu da roskasta koža izgleda zdravije. Pušači i osobe s dijabetesom ili srčanim bolestima imaju manje krvnih žila u koži, pa je ona manje roskasta.
Pretpostavka da je koža žućkaste nijanse zdravija mogla bi biti objašnjena ‘karotenoidnim pigmentom’ koji dobivamo konzumacijom voća i povrća. Ti biljni pigmenti su snažni antioksidansi koji upijaju opasne sastojke – oni nastaju kad se tijelo bori protiv bolesti. Osim toga, oni su važni za naš imunitet i reproduktivni sustav, a uz to mogu spriječiti rak.
“Mi na zapadu često mislimo kako je sunčanje najbolji način za poboljšavanje tena i boje kože. Međutim, naše je istraživanje pokazalo kako su zdrave životne navike i pravilna prehrana puno bolji izbor “, kaže Ian Stephen.
Melanin, pigment koji uzrokuje tamnjenje kože čini kožu tamnijom i žućom. Međutim, sudionici istraživanja su odlučili kožu osoba sa fotografija posvijetliti i požutiti kako bi ju učinili vizualno zdravijom.
“Čini se da je ono što jedemo (i koliko jedemo) vrlo važno za zdrav izgled. Jedini prirodni način kojim možemo svoju kožu učiniti svjetlijom i žućom je konzumacija većih količina zdravije prehrane bogate voćem i povrćem.”
K. Ramić
