U povodu Dana osviještenosti o debljini (koji obilježavamo 20. ožujka) razgovarali smo s poznatim domaćim internistom-endokrinologom prim. dr. sc. Jozom Jelčićem.
Prekomjerna težina sa sobom donosi brojne zdravstvene komplikacije i bolesti – od dijabetesa, depresije, osteoartritisa, kamenaca u žučnjaku do cerebrovaskularnih i malignih bolesti. Iako smo o debljini navikli razmišljati kao o estetskoj neuglednoj pojavi, ona je zapravo bolest. U povodu Dana osviještenosti o debljini (koji obilježavamo 20. ožujka) razgovarali smo s poznatim domaćim internistom-endokrinologom prim. dr. sc. Jozom Jelčićem, voditeljem Centra za debljinu KBC-a Zagreb i autorom nedavno objavljene knige “Debljina – bolest stila života“.
Kako izgleda Hrvatska kada je u pitanju slika debljine?
prim. dr. sc. Jozo Jelčić
Hrvatska spada u sam vrh zemalja po učestalosti debljine, kako u Europi, tako i u svijetu. Po podacima iz 2003. godine, 54,3 posto žena i 63,2 posto muškaraca imalo je tjelesnu težinu veću od normalne (ITM veći od 25 kg/m2). Indeks tjelesne mase veći od 30 kg/m2 (što definira debljinu) imalo je 20,6 posto žena i 20,2 posto muškaraca. Posebno opasan trbušni tip debljine je imalo 33,7 posto žena i 43 posto muškaraca.
Također je zabrinjavajuć trend rasta učestalosti debljine u djece i mladih. U Europi je učestalost debljine u djece od dva do sedam posto. U našoj zemlji se učestalost prekomjerne težine kod djece stare između sedam i 14 godina povećala na 11,9 posto, dok se stopa debljine udvostručila sa 3,5 na 6,9 posto.
Po tim podacima naša zemlja spada među vodeće zemlje po učestalosti debljine u Europi. Učestalost prekomjerne tjelesne težine u dobnoj skupini 7-14 godina, u periodu 2000.-2005. povećala u odnosu na period 1997.-2000., sa 10,6 na 11,9 posto. Učestalost debljine u toj dobnoj skupini u istom periodu se udvostručila, povećala se sa 3,5 na 6,9 posto. Po tim podacima naša zemlja spada među vodeće zemlje po učestalosti debljine u Eutropi.
Kakve sve zdravstvene probleme može debljina uzrokovati?
Debljina je kronična bolest koja uzrokuje brojne komplikacije. Ona nije samo estetski problem, nego i javno-zdravstveni. Gotovo nema organa na kojem se ne mogu javiti komplikacije debljine. Najčešće i najopasnije komplikacije su dijabetes, arterijska hipertenzija, koronarna bolest, cerebrovaskularna bolest, maligne bolesti, depresija, osteoartritis, kamenci u žučnjaku, kamenci u urinarnom sustavu, divertikuloza crijeva, GERB, poremećaj disanja u snu, proširene vene nogu, duboka venska tromboza i plućna tromboembolija, poremećaji funkcije reproduktivnog sustava u oba spola te komplikacije majke i ploda u trudnoći.
Zašto nam je teško prihvatiti da debljina nije samo “pitanje izgleda”?
Kroz cijelu povijest ljudskog roda, sve donedavno, debljina je bila poželjna. U uvjetima oskudice hrane i kratkog trajanja života, debljina koja komplikacije uzrokuje tek nakon niza godina osiguravala je veću šansu preživljenja. Predstavljala je znak socio-ekonomskog blagostanja. U drugoj polovini 20. stoljeća u zemljama Zapadne civilizacije glad je kao masovna pojava gotovo nestala.
Produljenje života (u zadnjih stotinu godina trajanje života se produljilo sa 50 na 80 godina) osiguralo je dovoljno vremena za razvoj komplikacija debljine. Tek tad se mogla uočiti njena štetnost. Znanost je učinila krupne korake u razoktrivanju brojnih patofizioloških procesa koji se razvijaju u debljini. Tek prije 20-tak godina otkriveno je da je masno tkivo velika endokrina žlijezda koja izlučuje brojne aktivne supstance i hormone koji se u debljini izlučuju u neadekvatnim količinama, remeteći brojne funkcije u organizmu. Ove promjene su se dogodile prenaglo da bi se u samo jednoj generaciji moglo prihvatiti korjenito suprotne stavove o debljini. Konačno i sama pandemija debljine posljedica je prenaglih promjena današnjeg svijeta. Sve to uvjetuje pogrešne stavove koji su pristuni na razini stereotipa, a u suprotnosti su s poznatim činjenicama o debljini.
S druge strane veliki broj nadriliječnika koji “liječe” debljinu, zabranjeni oglasi kojima se lažno reklamiraju brojni nekorisni preparati koji su registrirani kao dodaci hrani i bezbrojne neučinkovite dijete koji propisuju osobe koje nisu iz struke stvaraju dojam da se ne radi o bolesti.
Koje su smjernice domaći liječnici prihvatili pri liječenju debljine?
Na 5. Hrvatskom kongresu o debljini 2012. godine usvojene su zadnje nacionalne smjernice za dijagnostiku, liječenje i prevenciju debljine. U njima je Debljina je definirana kao kronična endokrino-metabolička bolest karakterizirana prekomjernim nakupljanjem energije u obliku masti u masnom tkivu s posljedičnim komplikacijama od strane drugih organa i skraćenjem trajanja života. Također, navedeno je da se liječenje debljine može provoditi isključivo unutar zdravstvenog sustava, a vodi ga liječnik.
Date su preporuke za dijagnostičke pretrage koje treba učiniti prije započinjanja liječenja. Cilj liječenja ne treba biti veliki gubitak tjelesne težine u kratkom razdoblju, nego postupno tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Naveden je alogoritam liječenja:
1. Promjene stila života i pogrešnih navika
2. Redovita uravnotežena prehrana s umjerenim smanjenjem unosa energije
3. Pojačana tjelesna aktivnost (redovite šetnje svaki dan u trajanju od najmanje pola sata)
4. Farmakoterapija
5. Psihoterapija
6. Kirurška terapija
Specifične dijete su dugoročno neučinkovite! Nema kvalitetnih studija koje bi potvrdile dugotrajnu učinkovitost dodataka prehrani, akupunkture i hipnoze. Također, za sada nema istraživanja koja bi ukazala na učinkovito i sigurno liječenje debljine u trudnoći.
Karmen Pužar
Foto: Boris Ščitar/PIXSELL
