Znanstvenici su ponudili objašnjenje upornosti stanica melanoma pri samoobnovi, što je jedan od razloga zašto je melanom i dalje jedna najsmrtonosniji oblik raka kože.
Iako se
javlja u samo četiri posto svih oblika raka kože, melanom je odgovoran za čak
80 posto smrtnih slučajeva.
Koncept “dinamičke matičnosti” melanoma mogao bi
objasniti zašto se stanice ovog zloćudnog oblika raka kože ponašaju poput
konvencionalnih stanica tumora i matičnih stanica tumora.
“Suprotno prethodnim rezultatima istraživanja, melanom
ne slijedi hijerarhiju modela matičnih stanica raka, pri kojem se jedna maligna
`stanica-majka` reproducira i stvara nove stanice-majke, te ujedno diferencira
za stvaranje skupne populacije tumora”, tvrde znanstvenici Instituta
Wistar. Umjesto toga, sve stanice melanoma imaju potencijal postati matične
stanice raka i mogu započeti nove tumore.
Rezultati ovog istraživanja otkrivaju jedinstvenu biologiju
melanoma i sugeriraju kako ovaj zloćudni rak kože zahtijeva novi terapeutski
pristup.
“Ciljanje samo skupne populacije tumora, kao
što radi većina konvencionalnih terapija protiv raka, sasvim je besmisleno kada
je u pitanju melanom – svaka stanica može djelovati kao sjeme za oporavak
tumora”, tvrdi dr. Meenhard Herlyn, voditelj Molekularnog programa i
programa stanične onkogeneze Instituta Wistar, koji je ujedno čelnik
istraživanja.
Tradicionalno
viđenje raka upućuje kako rak nastaje iz slučajnog nakupljanja mutacija, a
stanice nastavljaju rasti. Stručnjaci su prije desetak godina razvili koncept
matičnih stanica raka koji objašnjava kako polagani rast i ustrajnost stanica
majki dozvoljava izdržljivost tumorima nakon liječenja. S druge strane, melanom
ima posebni način funkcioniranja, tvrde znanstvenici – dinamičku matičnost, pri
kojoj ponašanje karakteristilno za matične stanice nije ograničeno samo na
stanice-majke.
Studija je
objavljena u stručnom časopisu Cell.
K. Horvat
