Razgovarali smo s predstavnicom Hrvatskog farmaceutskog društva, doc. dr. sc. Majom Jakševac Mikšom o današnjoj ulozi ljekarnika, njihovom položaju u zdravstvenomn sustavu te odnosu između ljekarnika i pacijenata.
Već osmu godinu za redom Hrvatsko farmaceutsko društvo u suradnji s Hrvatskom ljekarničkom komorom obilježava 29. listopada kao Hrvatski dan ljekarni. Riječ je o datumu prvog pisanog spomena ljekarne na prostoru Hrvatske – u Trogiru 1271. godine.
Tema ovogodišnjeg Hrvatskog dana ljekarni je samoliječenje u trudnoći uz slogan “O samoliječenju u trudnoći posavjetujte se s ljekarnikom“, a u ovom obilježavanju sudjeluju sve ljekarne u Hrvatskoj (više od 1100 ljekarni). Iskoristili smo taj povod kako bismo razgovarali s predstavnicom Hrvatskog farmaceutskog društva, doc. dr. sc. Majom Jakševac Mikšom.
Koji je cilj 8. Dana hrvatkih ljekarni?
doc. dr. sc. Maja Jakševac Mikša,
predstavnica Hrvatskog farmaceutskog društva
Cjelokupni projekt obilježavanja Hrvatskog dana ljekarni osmišljen je s ciljem promicanja ljekarništva u javnosti te ljekarne kao mjesta, gdje se uz izdavanje lijekova i drugih proizvoda za zdravlje, od ljekarnika mogu dobiti stručni savjeti o ispravnoj i sigurnoj uporabi lijekova, očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti te poboljšanju kvalitete života. Tema o samoliječenju u trudnoći odabrana je da bismo upozorili i podučili trudnice i žena koje žele postati majke da samoliječenje u trudnoći može biti opasno te da bi se o primjeni proizvoda za samoliječenja trebale savjetovati s ljekarnikom ili liječnikom.
Pod samoliječenjem se podrazumijeva izbor i uporabu lijekova, koje se može kupiti bez recepta, za liječenje lakših bolesti ili tegoba koje je pojedina osoba sama prepoznala. Osim bezreceptnih lijekova, u svrhu samoliječenja na raspolaganju su i medicinski proizvodi, dodaci prehrani, biljni pripravci, dermatološki pripravci i dr., o čijoj bi se primjeni trudnice također trebale savjetovati s ljekarnikom ili liječnikom, da bi izbjegle moguće rizike neprikladnog izbora ili neispravne i neracionalne primjene tih proizvoda.
Trudnice, dojilje i mala djeca su posebno osjetljive skupine pacijenata i ne bi smjele donositi odluke o samoliječenju bez stručnog savjetovanja s ljekarnikom ili liječnikom jer su moguće brojne poteškoće, pogreške i rizici poput nerazumijevanja namjene i djelovanja lijeka, pogrešnog izbora i doziranja, pojava nuspojava te eventualnih interakcija s drugim lijekovima. Dakle, ukratko cilj ovogodišnjeg Dana ljekarni je edukacija trudnica o tome što smiju, a što ne upotrebljavati za ublažavanje čestih tegoba u trudnoći, poput glavobolje, povišene temperature, prehlade, alergije, žgaravice, mučnine, probavnih smetnji, hemeroida i td. Ovogodišnja tema izravno je vezana za javnozdravstveni projekt SUTRA (Samoliječenje u trudnoći i tijekom dojenja), koji Hrvatsko farmaceutsko društvo provodi već godinu dana, a očituje se u sustavnoj edukaciji trudnica i zdravstvenih stručnjaka svih profila o tome što trudnice i dojilje iz ponude bezreceptnih lijekova i proizvoda smiju rabiti, a što im se ne preporuča. Predavači su uvaženi stručnjaci liječnici (ginekolozi, dermatolozi, pedijatri) i farmaceuti (javno ljekarništvo, farmakoterapija, fitoterapija, dijetoterapija, dermatofarmacije).
Sa sve većim pritiscima na HZZO, briga o pacijentima je uvelike upućena na ljekarnike. Kako ocjenjujete njihovo “preuzimanje uzdi”?
Ljekarnici su oduvijek bili najlakše dostupni visokoobrazovani zdravstveni stručnjaci s kojima se pacijenti bez najave i čekanja u ljekarni mogu posavjetovati, bilo da se radi o uporabi lijekova na recept, bezreceptnih pripravaka za samoliječenje ili samo nastojanju očuvanja zdravlja pojedinca. Upravo zbog lake dostupnosti pacijenti često prvo dolaze u ljekarnu kada žele riješiti neki zdravstveni problem, pa ljekarnik treba procijeniti ozbiljnost problema i ponuditi lijek za samoliječenje ili pacijenta uputiti liječniku.
Ljekarnik je ujedno i posljednji koji kontaktira s pacijentom prije no što pacijent počne uzimati lijek te o njegovim savjetima i uputama uvelike ovisi hoće li pacijent lijek ispravno primjenjivati. Povrh toga, pacijenti češće dolaze u ljekarnu prije no što idu k liječniku pa ljekarnici mogu lakše kod pacijenata ustanoviti probleme s uzimanjem lijekova. Iz navedenih razloga logično je da se na ljekarnike, koji su po svojoj fakultetskoj naobrazbi zdravstveni stručnjaci za lijekove, prebacuju određene zadaće praćenja primjene lijekova i ishoda liječenja lijekovima posebice kod kroničnih bolesnika kojih je svakim danom sve više.
O pružanju tih dodatnih usluga ljekarnika u smislu poboljšanja primjene i učinaka lijekova mnogo se nepotrebno polemiziralo u javnosti jer to ljekarnici na temelju svojih kompetencija već odavno rade u zemljama dobro organiziranih zdravstvenih sustava.
Je li se uloga ljekarnika promijenila u odnosu na prethodne godine
Uloga se ljekarnika mijenja prateći potrebe društva, a u skladu s razvojem novih lijekova i načina liječenja te cjelokupnog zdravstvenog sustava te imamo odlične primjere uspješnih doprinosa ljekarnika zdravstvenim sustavima diljem svijeta.
Koja je važnost odnosa između pacijenata i ljekarnika?
Odnos pacijenata i ljekarnika je iznimno važan za ispravnu i sigurnu primjenu lijekova, a time i ukupan ishod liječenja. Ljekarnik svojim kompetencijama (znanjem, stavom ponašanjem) treba ulijevati povjerenje i uspostaviti dobru komunikaciju s pacijentom da bi pacijent slijedio njegove naputke.
S druge strane, i pacijent treba biti svjestan da je i sam suodgovoran za uspjeh liječenja, dakle da lijekove treba uzimati točno kako mu je propisano, a ako ima ikakvih poteškoća, da se treba javiti svom liječniku ili ljekarniku. Općenito možemo reći da su u nas pacijenti vrlo zadovoljni ljekarničkim uslugama te da imaju veliko povjerenje u svoje ljekarnike. To pokazuju i ankete u svijetu prema kojima su ljekarnici pri samom vrhu profesija kojima ljudi najviše vjeruju.
Jesu li ljekarnici dovoljno cijenjeni u hrvatskom društvu i zdravstvu?
U našem društvu mogućnosti ljekarnika u odnosu na njihovo obrazovanje još nisu prepoznate, kao ni činjenica koliko bi se zdravstvenog novca moglo uštedjeti različitim ljekarničkim intervencijama, koje kod nas nisu razvijene. Percepcija ljekarnika u nas svodi se na puko izdavanje lijekova, a kada im se žele proširiti ovlasti kakve su uobičajene u svijetu, prvi su liječnici ti koji negoduju, umjesto da su zadovoljni da im srodna profesija, u okviru svojih priznatih kompetencija, može pomoći i smanjiti opterećenje u svrhu što efikasnije skrbi za one kojima je liječnička pomoć potrebnija. U našem zdravstvenom sustavu valjalo bi ojačati suradnju između liječnika i ljekarnika za dobrobit pacijenata.
Nabrajanje poteškoća u ljekarništvu bi nas daleko odvelo u ovom razgovoru, no mogu reći da su one prvenstveno financijske prirode i proističu iz zakašnjelog plaćanja HZZO-a te preniske cijene ljekarničke usluga za izdavanje receptnih lijekova, a da bi ljekarne mogle održivo poslovati. Cijene ljekarničkih usluga su u većini zemalja EU višestruko više. Ljekarne za sada opstaju zahvaljujući bezreceptnim lijekovima te medicinskim i drugim proizvodima, no ako će se dopustiti da se ti proizvodi prodaju i izvan ljekarni, osim značajne prijetnje sigurnosti i zdravlju naših građana, nesumnjivo će se brojne manje ljekarne zatvoriti, čime će se narušiti sada postojeća ljekarnička mreža i bitno pogoršati dostupnost lijekova i ljekarničke skrbi u cijeloj Hrvatskoj. Lijekovi nisu roba, nego nešto što mora biti i ostati dio ljekarništva, pod nadzorom magistara farmacije, u sustavu učinkovite zdravstvene skrbi za naše građane!
Mnogo je zdravstvenog osoblja koje odlazi iz Hrvatske u potrazi za bolje plaćenim radnim mjestom. Prijeti li nam manjak ljekarnika?
Koliko mi je poznato farmaceuti kod nas još uvijek relativno lagano pronalaze radno mjesto i nema značajnijeg odljeva u druge zemlje. Farmacija je pretežno ženska profesija pa je i to možda razlog da se kolegice teže odlučuju za odlazak u inozemstvo, usprkos višim primanjima. No, imamo već primjere ponuda stranih agencija za našim magistrima farmacije, koje nude značajno konkurentnije uvjete rada, u smislu financija i napredovanja, u skladu sa svjetskim trendovima, te je izvjesno za očekivati kako će se određeni broj ipak odlučiti za odlazak izvan Hrvatske, što svakako može utjecati na deficit ljekarnika kod nas.
Karmen Pužar
Foto: Shutterstock
