Prometna ulica, život u blizini gradilišta, kolodvora ili industrijskog pogona, bučni susjedi i(li) kolege na poslu… Gotovo neprestano izloženi smo šumovima, štropotu, lupanju, škripanju, “bipanju” uređaja, (pre)glasnoj glazbi i razgovoru.
Preplavljenost podražajima povećava napetost i podložnost stresu, nesanici i bolestima. Od buke se nerijetko ne možemo posve zaštititi, ali ipak možemo smanjiti zvučno “onečišćenje” okoliša i naučiti kako se opustiti.
- Gotovo je nemoguće postići apsolutnu tišinu, no to čak nije ni potrebno – već ste puno učinili ako se udaljite od umjetnih zvukova i boravite u prirodi. Uživajte u spokoju šume, livade, neba, planinskog vrhunca ili morske obale, i opuštajućim zvucima: rominjaju kiše, žuboru potoka, šumu vjetra u krošnjama, pjevu ptica, šuštanju lišća… Prislonite dlan uz deblo drveta i osjetite njegovu tihu, mirnu, ali iznimno moćnu energiju.
- Omiljene prizore mira i spokoja “oživite” u pamćenju kad god vaša okolina postane bučna i grozničava. Dodatna je pomoć umirujuća slika na zidu, kompjutorskom zaslonu i slično.
- Ovisno o sklonostima, opustite se uz molitvu, meditaciju, tehnike disanja…
- Uživajte u mirnijim razdobljima dana, rano ujutro ili kasno navečer.
- Voda iznimno umiruje, pa se opustite u mirisnoj kupki, uživajući u “bestežinskom” osjećaju.
- Određeni zvukovi potiču opuštanje. Posebno je učinkovita glazba čiji je ritam polaganiji od otkucaja srca (i koja, dakako, nije jako glasna). Pomažu i snimljeni zvukovi iz prirode ili čisti, melodični zvukovi vjetrenih zvonaca.
- Izvore buke u svom neposrednom okolišu najčešće možete uravnotežiti. Televizor, radio, kompjutor, mobitel… ne moraju biti stalno uključeni i “pojačani”.
- Nemojte sami stvarati nepotrebnu buku niti smetati drugima – ne vičite, ne lupajte vratima i telefonskom slušalicom, nabavite što tiše kućanske uređaje, odgojite psa da ne laje dan i noć bez prestanka.
- Pridržavajte se propisanog kućnog reda u suživotu sa susjedima. Ako ćete biti bučniji zbog preuređenja stana ili proslave, najavite to susjedima i zamolite ih za razumijevanje.
- U zatvorenim javnim prostorima (npr. liječnička čekaonica, javni prijevoz) utišajte zvuk mobitela i pazite da vam se glazba koju slušate ne “prelijeva” iz slušalica u okolinu.
- Preglasna glazba u slušalicama može vas koštati sluha. Zvuk jačine iznad 85 decibela – a mnogi slušalice “navinu” upravo tako – može trajno oštetiti sluh (85 decibela može se usporediti s prometnom ulicom, a jačina zvuka iznad 90 decibela gotovo je jednaka zvuku motorne pile ili diskoteke). Istraživanja pokazuju da slušanje preglasne glazbe više od jedan sat u danu svaki tjedan, za pet godina može rezultirati gubitkom sluha.
- Slušalice što se umetnu u uho opasnije su od onih koje se samo naslanjaju na ušnu školjku. Za zaštitu od oštećenja sluha stručnjaci preporučuju da se glazba sluša maksimalno do 60 posto jačine zvuka i ne dulje od 60 minuta odjednom.
I.V.
