Neka od najvećih pitanja oko bolesti COVID više se ne odnose na sam virus već na “dugi COVID”.
Umor, maglica u mozgu, gubitak mirisa i okusa, sve su to simptomi koji ga prate.
Nova je studija pokušala odgovoriti na neka važna pitanja tako što je pratila oko 200 pacijenata s COVID-om i pratila njihove simptome. dr. Imaan Joshi je otkrio neke informacije.
Jesu li neki ljudi skloniji razvoju “dugog COVID-a”?
Kada su u pitanju oni kod kojih postoji najveći rizik za razvoj simptoma dugog COVID-a, dr. Joshi kaže kako porota i dalje vijeća oko tog pitanja.
“Znamo da neke osobe koje imaju i blage simptome bolesti mogu patiti od dugog COVID-a te da je cijepljenje prije same bolesti dobra zaštita od dugog COVID-a.”
Koji to faktori povećavaju rizik od “dugog COVID-a”?
“Istraživanje je pratilo malu grupu ljudi pozitivnih na COVID pa sve do ozdravljenja i par mjeseci nakon. Podaci su uspoređeni s kontrolnom grupom zdravih ljudi kako bi mogli uprijeti prstom u razlike”, dodaje Joshi.
Prema rezultatima se čini kako postoje 4 glavna faktora za koje znanstvenici smatraju da bi mogli značiti rizik od razvoja dugog COVID-a.
- Dijabetes tip 2
- Razina SARS-CoV2 RNA u krvi
- Reaktivirani Epstein-Barr virus (EBV) otkriven u krvi
- Prisutnost antitijela (koja greškom napadaju tkiva)
Prema dr. Joshi dodaje kako studija također otkriva kako žene koje su nekada imale i respiratorne bolesti te su imale više crvenih krvnih zrnaca češće prime i dijagnozu “dugog COVID-a.
Jim Heath, glavni autor studije je izjavio kako misli da to istraživanje ističe važnost provjera i uspoređivanja podataka u ranoj fazi bolesti kako bi se otkrilo kako pacijente tretirati, čak i ako trenutno ne znamo kako te sve informacije iskoristiti u ovom trenutku ali jednom kad ćemo podatke imati, naučit ćemo kako ih koristiti. “Kada pacijent kaže da je umoran cijelo vrijeme, a liječnik mu kaže da odmara više… To želimo spriječiti jer se mora priznati u takvoj situaciji da s pacijentom nešto nije u redu, a ako znamo simptome dugog COVID-a i što ga uzrokuju, liječnik će ih odmah prepoznati.
Trebamo li biti zabrinuti radi dugog Covid-a?
Prema stručnjacima za sad ne postoji jasan odgovor. Društvene mreže su pune zabrinutih ljudi koji ne znaju što će s upornim simptomima koji traju i nekoliko tjedana nakon bolesti, a znamo da simptomi respiratornih bolesti nestaju u kratkom roku.
Isto tako nisam sigurna da postoje upozorenja koja se javljaju u prva dva tijedna nakon oporavka koja bi otkrila osobi da se radi o velikom riziku od dugog COVID-a.
“Ono što smo shvatili iz prethodnih studija je da osobe koje već imaju neke bolesti, poput dijabetesa tip 2 ili autoimunih bolesti, ili oni koji koriste određene lijekove za imunitet, trebaju i više vremena da se oporave do virusa u usporedbi s onima koji nemaju ova stanja”, dodaje. Ipak napominje da se stanje prati 4 tjedna a ako se simptomi ne povlače, treba posjetiti liječnika.
Rak debelog crijeva sve češći kod mladih ljudi, a ova navika je glavni razlog
“Sad kad je COVID svuda oko nas, ostaje dosta pitanja i anksioznosti vezano za pitanje koliko opravak traje i što se smatra normalnim”, ističe liječnik. Treba imati i na umu da se radi o jako maloj studiji koja se provodila kratko vrijeme.
KAKO SE OD VIRUSA ZAŠTITITI?
Ojačajte imunološki sustav jer je to iznimno važan korak zaštite. Svakodnevna rutina neka bude usmjerena na zdravlje, redovito vježbajte, jedite cjelovite namirnice i pazite da dovoljno spavate. Moramo prihvatiti da je moguće da se varijante poput aktualne stalno javljati i da jače varijante dominiraju nad slabijima i treba se zato cijepiti. No dok nam ovaj virus ne bude poznatiji kao gripa, potrebno je ipak poduzimati određene mjere zaštite.
Ne dirajte oči, nos niti lice rukama ako ih niste oprali. Prekrijte ih maskom. Ruke perite često sapunom i vodom ili dezinfekcijskim gelom. Potrebno je čistiti i površine koje ste dirali prljavim rukama.
A. A.
Foto: Shutterstock
