Čini se da se ovoj priči ne bliži kraj…
Za neke ljude, nažalost, karantena ne završava nakon 10-ak dana, neki će i dalje imati problema s posljedicama koje ova bolest ostavlja, tjednima pa čak i mjesecima. Direktor Nacionalnog instituta zdravlja iz Amerike, dr. Francis Collins upozorava da neke od posljedica ove bolesti neće nestati.
Simptomi bolesti koji se javljaju i mjesecima nakon dijagnoze nazivaju se „dugi covid“.
Koliko ljudi diljem svijeta pati od posljedica još nije potpuno jasno, ali istraživanja potvrđuju kako jedna od pet osoba koje su imale bolest imaju simptome i pet tjedana nakon dijagnoze. Kod otprilike jedno od deset osoba oni će se zadržati i do 12 tjedana ili i dulje. U početnoj fazi bolesti, ozbiljni simptomi mogu uzrokovati upalu pluća i respiratorne probleme, koji mogu za posljedicu imati dugotrajne posljedice. No ne radi se samo o bolesti pluća, virus može uzrokovati brojne komplikacije.
Dr. Collins je nedavno za NBC news pojasnio što to znači: Bojim se da osobe koje i nakon par mjeseci od opravka imaju simptome nisu na putu da im bude bolje u sljedećih nekoliko mjeseci i to se može razviti u kroničnu bolest.
Collins je istaknuo kako COVID je sam po sebi teško iskustvo, ali sigurno svaki pacijent pomisli da ako ozdravi, više neće imati problema. No sad kad smo doznali kako ustvari stvari stoje, istina može biti okrutna. „Dugi covid“ opisuje kao još jedan težak teret na kojeg nismo računali.
Masivni infarkt – zašto je tako opasan i kako prepoznati simptome
Zašto se javlja „dugi covid“?
Collins navodi kako se i dalje stručnjaci trude razumjeti kako ovaj virus može uzrokovati tako dugotrajnu bolest i zašto se neki ljudi ne oprave kako bi trebali. „Što je u pitanju? Radi li se o šteti koju virus nanosi imunološkom sustavu? Stvarno ne znamo“, dodao je.
Stručnjaci će pratiti što se događa u ovim slučajevima pacijente, pa možda čak i godinama. Ono što najviše zbunjuje u ovoj prići jest činjenica da se kod nekih ljudi simptomi javljaju tjednima kasnije, dok ih neki osjete odmah. Cilj je naravno da se identificira uzrok kako bi se moglo ljude liječiti. No liječnik dodaje da ako se radi o problemima s mozgom, rezultati ne izgledaju obećavajući jer, iako se dio štete može ispraviti, ne može se u potpunosti.
Velik broj pacijenata ima dugotrajne simptome
Collins ističe kako je sve spomenuto upravo zastrašujuće: „Kada razmislite, 28 milijuna ljudi u Americi je imalo COVID, pa ako i samo jedan posto ima dugotrajne posljedice, to je i dalje jako puno ljudi, stoga moramo napraviti što možemo kako bismo im pomogli“.
Brojni su simptomi „dugog covida“
Dok su prijavljeni simptomi brojni, neki od njih se puno češće pojavljuju. Prema pisanju Sveučilišta Kalifornija, neki od najpoznatijih simptoma „dugog covida“ su kašalj, umor, bol u tijelu i zglobovima, gubitak mirisa i okusa, glavobolje.
Kognitivno propadanje najviše zabrinjava
Znastvenici s Imperial College London promatrali su oko 84 000 ljudi koji su se oporavili od bolesti COVID-19, te su zaključili, kako se u nekom slučajevima javlja kognitivno propadanje, a kod nekih je pacijenata ono trajalo do 4 mjeseca.
Kognitivno propadanje je najčešće zabilježeno kod osoba koje su bile ozbiljno bolesne, ali se javlja i kod osoba koje su imale blage simptome. Osobe koje su bile na respiratoru pokazale su tijekom liječenja kognitivno propadanje, koje se može usporediti s 10 godina starijom osobom. Prethodne su studije pokazale zabrinjavajuće podatke o povezanosti koronavirusa i dugotrajnim neurološkim problemima. U srpnju je objavljena studija u magazinu The Lancet u kojoj stoji kako je oko 55 posto pacijenta prijavilo neurološke probleme koji su trajali više od 3 mjeseca nakon dijagnoze. Simptomi su uključivali zbunjenost, maglicu u mozgu, probleme s fokusiranje, promjene u osobnosti, nesanicu i gubitak okusa i mirisa.
Što morate znati o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 ako vas muče alergije?
Istraživanje upozorava da ova pandemija može rezultirati epidemijom oštećenja mozga, fenomenom koji se javio nakon pandemije gripe 1918. godine. Iako znanstvenici nisu sigurni što to točno uzrokuje kognitivno propadanje, neke studije se bave time da se radi o utjecaju bolesti na krvne žile tj. da se radi i o kardiovaskularnoj bolesti. Taj proces može uzrokovati upale u mozgu, a tako i oštećenja, srčani infarkt ili usporen protok krvi. Druga je teorija da virus ne ulazi u mozak, ali može utjecati na pretjeranu reakciju imunološkog sustava što će voditi do neurološkog oštećenja.
Kako ostati zdrav
Učinite sve što možete kako bi se zaštitili, i kako biste zaštitili druge. Nosite masku, poštujte distancu, obavljajte samo nužne stvari, perite ruke redovito i dezinficirajte predmete po kući. Svima je u cilju što sigurnije proći kroz ovu situaciju.
Ana A.
Foto: Shutterstock
