Neke su se navike promijenile od kad je počela pandemija, što nije za osuđivanje jer se svi trudimo snaći najbolje što možemo.
Znanstvenici su primijetili alarmantni trend kod stvaranja određenih navika, od kojih su se neke počele češće primjenjivati i prije pandemije, a o njima biste trebali razmisliti. Ove zdrave navike su posebno opasne i povezuju se s kroničnim i ozbiljnih bolesti vas mogu ozbiljno ugroziti. Evo o čemu se radi.
Niste cijepljeni protiv COVID-a
Dokazi su jasni – ako ste cijepljeni protiv ove bolesti možete zaštititi život. U nedavnoj epizodi podcasta, epidemiolog Michael Osterholm je naveo kako nedavni podaci otkrivaju kako će odrasle necijepljene osobe imate 20 puta veće šanse da će umrijeti od COVID-a, u usporedbi s onima koji nisu cijepljeni, a osobe koje su primile treću dozu imaju čak 97 puta manje šanse da će umrijeti od ove bolesti.
Pijete previše
Konzumacija alkohola je porasla uvelike od početka pandemije i sad je dobro vrijeme da razmislite o tome što činite organizmu. Koliko je alkohola previše? Prema riječima stručnjaka, više od dva alkoholna pića u danu kod žena je previše. No pretjerana konzumacija alkohola je povezana s razvojem 8 vrsti raka, a može povisiti razinu triglicerida i krvnog tlaka, a to su dva velika rizična faktora za razvoj bolesti srca.
Ovo su razlike u simptomima raka debelog crijeva i raka želuca: Što trebate znati?
Preskačete sistematske preglede
Puno je onih koji su za vrijeme pandemije preskakali odlazak liječniku, što će sigurno uzrokovati brojne probleme u budućnosti. Sistematske preglede ne biste trebali preskakati, a oni su namijenjeni ljudima bez zdravstvenih tegoba koji se osjećaju zdravo, ali upravo kroz takve preglede mogu se uočiti i otkriti počeci bolesti ili otkriti čimbenici rizika nekih bolesti. Preporuka je da se sistematski pregledi rade jednom godišnje. Prijelomna dob za sistematske preglede ne postoji, pregledima podliježu razne dobne skupine i ovisno o tome se planira opseg pretraga.
“Današnji ubrzan način života, stres, neadekvatne i neredovita prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pušenje – čimbenici su za pojavu kroničnih bolesti koje se u stalnom porastu, a to su: povišen krvnih tlak, šećerna bolest, povišene masnoće, prekomjerna tjelesna težina, što sve dovodi do oštećenja krvnih žila, češće pojave cerebrovaskularnih inzulta, infarkta miokarda, te oštećenja srca, stoga se na sistematskim pregledima posebna pažnja posvećuje bolestima srca i krvnih žila, metaboličkim bolestima i malignim bolestima. “, pojasnila je dr. med. Vlasta Miholić-Marić, spec. interne medicine, gastroenterolog.
Jedete previše crvenog mesa
Studija objavljena u magazinu BMJ je otkrila kako pretjerana konzumacija ovog mesa je povezana s rizikom od smrti radi 8 bolesti, a tu su uključene bolesti srca, dijabetes i rak. Prema prikupljenim podacima od strane 573 000 odraslih osoba koje su konzumirale puno crvenog mesa imaju čak 26 posto više šanse da će umrijeti od nekih od navedenih bolesti za razliku od osoba koje ga ne jedu.
Ne spavate dovoljno
Loša kvaliteta sna ne predstavlja samo rizik za raspoloženje idućeg dana, a kronična nesanica je povezana s cijelim spektrom raznih bolesti kao što je rak, bolesti srca, dijabetes i demencija. Ako ne spavate barem 7 do 9 sati u noći, razgovarajte s liječnikom.
Ovaj opasni rak sve više se otkriva dok je već kasno – obratite pažnju na 6 važnih simptoma
Ne vježbate dovoljno
Ako preskačete tjelovježbu morate znati da je u pitanju velika prijetnja za zdravlje, a ako u danu vježbate samo 30 minuta, možete spriječiti preranu smrt za čak 70 posto.
Redovite tjelovježba je usko povezana s kardiovaskularnim zdravljem, rezultira snižavanjem krvnog tlaka, održavanjem zdravih razina kolesterola i boljom regulacijom šećera u krvi. Znanstvenici koji proučavaju zdravlje su tjelovježbu opisali kao apsolutno osiguranje za kratkoročnu i dugoročnu protekciju srca. Znanstvenici na sveučilištu John Hopkins ističu kako je tjelovježba najbolji način za kvalitetan san. Djelovanje aerobnog treninga je dokazano vrlo slično onome lijekova za spavanje. Promatranjem ispitanika koji su 24 tjedna umjereno vježbali (aerobne vježbe) primijetilo se kako su se poboljšale njihove kognitivne sposobnosti, a i koncentracija kod starijih osoba.
A. A.
Foto: Shutterstock
