Dobro funkcioniranje imunološkog sustava, odnosno imunoloških procesa kao i svih fizioloških procesa koji organizam održavaju u optimalnom stanju pretpostavka su zdravlja i zaštite od bolesti. Pomoć potražite u vitaminima i mineralima
Vitamin C – stimulira obrambeni sustav, jak je antioksidans, a tijekom bolesti pojačano se troši. Veće količine nalazimo u agrumima, šipku, kiviju, paprici, kupusu, krumpiru.
Vitamin A – je važan za rad imunološkog sustava, ali i za održavanje funkcije sluznica koje su prva linija obrane tijela od štetnih tvari. Najbolje djelovanje imaju karoteni iz kojih tijelo samo stvara vitamin A. Vitamin A zastupljen je u jetri, mlijeku i mliječnim proizvodima, maslacu, žutanjku, ribi i mrkvi. Topiv je u mastima, odnosno uljima koji su potrebni za njegovu resorpciju u probavnom sustavu.
Vitamin D – na specifičan način djeluje na imunološki sustav i povećava stvaranje antimikrobnih peptida koji uništavaju staničnu stjenku bakterija, virusa i gljivica u tijelu. Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubičastih zraka iz provitamina, a može se može unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, žumanjku i gljivama. Topiv je u mastima, odnosno uljima. Za vrijeme zimskih mjeseci, kada smo manje izloženi sunčevom zračenju važno je povećati unos vitamina D konzumacijom ovih namirnica.
Prirodni pripravak od jabučnog octa, meda i češnjaka za jak imunitet
Vitamin E – je jedan od najjačih antioksidansa i najmoćniji u zaštiti ovojnica stanica od oštećenja slobodnim radikalima pa višestruko djeluje na cijeli organizam.
Omega-3 i omega-6 masne kiseline – mega-3 i omega-6 su dvije od 59 poznatih esencijalnih nutrijenata, što znači da se ne mogu sintetizirati u tijelu. Potrebe organizma se zadovoljavaju unosom, odnosno hranom. Povoljan omjer omega masnih kiselina je značajan jer one reguliraju na tisuće metaboličkih funkcija preko prostaglandina. Omega 3 je u uskoj vezi s kontrolom upalnih procesa, zdravljem kardiovaskularnog sustava, mijelinizacijom, alergijskim reakcijama, kontrolom imunološkog odgovora i razinom hormona.
Probiotici – znanstveno je dokazano da probiotici jačaju imunitet. Korisne bakterije (primjerice: lactobacillus acidophilus ibifidobacterium animalis) – važni su čimbenici probavnog sustava koji sudjeluju u obrambenim mehanizmima organizma, a na taj način i u prevencije gripe. Utjecaj probiotika na zdravlje intrigira sve više znanstvenika širom svijeta. Ispitivanjem učinka probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predškolske djece, utvrđeno je da svakodnevna konzumacija probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojavu tipičnih simptoma prehlade kao što su začepljen nos, povišena temperatura i kašalj. Istraživanjem se testirao utjecaj dvije vrste bakterija, Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium animalis, a autori zaključuju da najučinkovitiju obranu od gripe i prehlade pruža istovremeni unos oba probiotička soja
Autorica članka: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja
Foto: Shutterstock
