Ovaj tekst se tiče i vas i svake osobe koje poznajte, a razlog je više nego jasan – moždani udar se može dogoditi svakome pa i vama i to u bilo kojoj situaciji i u bilo koje doba dana.
Statistika je isto tako okrutna i ističe kako je moždani udar jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, ali i vodeći uzrok nastanka invaliditeta. Iako se sve više upozorava na čimbenike koje vas stavljaju u rizičnu skupinu i na važne mjere prevencije, u Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrti, a U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5 180 osoba, odnosno 10% svih umrlih. Od toga je 2 191 umrlih muškarca (8,6% od svih umrlih muškaraca) i 2 989 umrlih žena (11,3% od svih umrlih žena). Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena.
Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 000 – 13 000 osoba zbog moždanog udara, podaci su to koji stoje na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U 85% slučajeva moždani udar je uzrokovan začepljenjem krvne žile ugruškom, a važno je doći u bolnicu čim nastupe simptomi moždanog udara. Najčešća vrsta moždanog udara je ishemijski udar, koji nastane kada ugrušak začepi arteriju koja dovodi krv u mozak. Druga vrsta je tzv. hemoragijski moždani udar do kojeg dolazi uslijed pucanja krvne žile, što pak uzrokuje izljev krvi u mozak. Iako moždani udar najčešće pogađa osobe iznad 65. godina starosti, može se dogoditi i u djetinjstvu, stoga je važno znati prepoznati simptome i faktore rizika.
Poziv na prevenciju
Kada osoba doživi moždani udar, svaka se sekunda računa. Kako moždano tkivo i milijuni neurona u tim trenucima propadaju, vrijeme je najvrjednije što imate. Svjetski dan moždanog udara se obilježava na inicijativu Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine 29. listopada. Ove godine u fokus stavlja osvještavanje građana o simptomima moždanog udara, naglašavajući da se posljedice mogu spriječiti ako svi dobro znamo prepoznati simptome moždanog udara zbog kojih ćemo znati da odmah moramo nazvati liječnika i tako si spasiti život. Ovaj se dan obilježava svake godine kako bi se podigla razina svijesti o ozbiljnosti ovog stanja i visokim stopama smrtnosti te javno govoriti o načinima na koje možemo smanjiti rizik od nastanka bolesti.
Ova su dva organa povezana na nevjerojatan način i jedan može patiti zbog problema onog drugog
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
5 najčešćih simptoma moždanog udara
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica; osobito zahvaćenost samo jedne strane tijela
- Iznenadne smetnje govora: otežano izgovaranje, razumijevanje ili gubitak govora
- Iznenadne smetnje vida: zamagljenje ili gubitak vida
- Iznenadne smetnje u hodu, vrtoglavice, gubitak ravnoteže
- Iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem
Moždani udar se može spriječiti – to je nepobitna istina
Svojim životnim navikama možete neposredno djelovati na svoj rizik od moždanog udara i osigurati si zdravlje. Najbolji način prevencije je umjeren i zdrav način života, redovna i pravilna fizička aktivnost, redovite kontrole kod liječnika i svakako prestanak pušenja!
Vaš jelovnik treba sadržavati maslinovo ulje, voće i povrće, hranu bogatu neprobavljivim vlaknima i plavu ribu, a s njega maknite hranu koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima i jako zasoljenu hranu bogatu kolesterolom.
Moždani udar – ne ostajte kod kuće
Dokaza je sve više koji govore kako COVID-19 infekcija povećava rizik od moždanog udara. To je slučaj i kod mladih osoba ili onih koji inače nisu rizična skupina. Bolnice i medicinki timovi su za vrijeme pandemije radili naporno kako bi omogućili svu potrebnu njegu za osobe koje su doživjele moždani udar, a na vama je da naučite prepoznati simptome i odmah potražite stručnu pomoć i nikako ne ostajte kod kuće.
Faktori rizika
Jedna od glavnih bolesti koja može voditi do moždanog udara je ateroskleroza, a mogućnost nastanka se povećava sa starenjem. Postoje ostali faktori rizika poput pušenja duhanskih proizvoda, sjedilački način života, loša prehrana, pretjerana upotreba alkohola, hipertenzija, pretilost, genetske predispozicije i određeni psihički faktori.
Broj osoba koje dožive moždani udar porast će čak za 34 posto u idućih 15 do 20 godina, upozoravajuće je predviđanje Europskog udruženja za moždani udar, koje ističe da će broj osoba koje će pogoditi moždani udar biti jednak broju stanovnika grada veličine Zagreba, odnosno njih 819.771 u 2035. godini.
Iako se čine bezopasni, ovi simptomi mogu otkrivati opasne zdravstvene probleme
Prepoznajte da se radi o moždanom udaru
Četiri jednostavne naredbe koje pomažu utvrditi radi li se o moždanom udaru:
1. Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba kuta usana – nešto nije u redu)
2. Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu)
3. Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”- nešto nije u redu)
4. Isplazi jezik! (Ako je jezik “iskrivljen”, ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno, nešto nije u redu).
Posljedice moždanog udara
Među bolesnicima koji prežive moždani udar, kod 2/3 zaostat će različit stupanj neurološkog deficita, a 1/3 će biti trajno onesposobljena i ovisit će o tuđoj njezi i pomoći, stoji na stranicama mozdaniudar.hr, a u nastavku su činjenice koje biste trebali uvijek imati na umu;
- 17 milijuna ljudi diljem svijeta na godinu doživi moždani udar, a njih skoro 6 milijuna umre od posljedica moždanog udara
- svake 2 sekunde netko doživi moždani udara
- svakih 6 sekundi 1 osoba umre od moždanog udara
- 1 od 6 osoba u dobi od 15 do 60 godina doživjet će moždani udar
- moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj i drugi uzrok smrtnosti te jedan od glavnih uzroka demencije!
- svakih sat i 20 minuta u Hrvatskoj netko umre od moždanog udara
- broj osoba koje će doživjeti moždani udar porast će za 34 posto!
- oko 60 posto ljudi ima problema s vidom nakon moždanog udara.
- Oko 20 posto ljudi ima emocionalnu inkontinenciju u prvih šest mjeseci nakon moždanog udara
- Nakon moždanog udara od depresije pati trećina oboljelih
- više od 50 posto pacijenata s moždanim udarom dođe u bolnicu kad je prekasno za intervenciju!
- oko 31 posto oboljelih od moždanog udara mlađi su od 65 godina!
- najmlađa žrtva moždanog udara prema svjetskoj statistici je dvogodišnje dijete!
Foto: Shutterstock