Povišeni krvni tlak ili hipertenziju nazivamo i “tihi ubojica” jer često nema nikakvih simptoma, a osoba najčešće sazna da ga ima tek kad ga izmjeri ili, u gorem slučaju, kad dovede do oštećenja nekih važnih organa.
Simptomi kao što su krvarenje iz nosa, vrtoglavica, crvenilo lica te glavobolja ili zamor mogu se javiti kod osoba s povišenim tlakom, a podjednako se javljaju kod osoba s “normalnim” krvnim tlakom.
Visoki tlak i šumovi u ušima samo su neke od posljedica držanja glave prema dolje
Jedan od mitova vezanih za visoki tlak, prenosi heart.org, je svakako i onaj da se visoki tlak povezuje s nervozom, znojenjem, poteškoćama sa spavanjem…
Istina je da visoki tlak nije povezan s tegobama te ga zato nazivamo tihi ubojica. Preporuka je da ne pokušavate sami postaviti dijagnozu već to prepustite stručnjacima.
Koje su optimalne vrijednosti krvnog tlaka?
- Stanje tlaka je optimalno ako je sistolički tlak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.
- Stanje tlaka je normalno ako je sistolički tlak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.
- Stanje tlaka je granično ako sistolički tlak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.
- Prvi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159 mmHg, a dijastolički tlak između 90 i 99 mmHg. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca.
- Drugi stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179 mmHg, a dijastolički između 100 i 109 mmHg. U tom slučaju biste trebali kontrolirati tlak kod liječnika kroz jedan mjesec.
- Treći stupanj hipertenzije podrazumijeva sistolički tlak od 180 mmHg na više i dijastolički od 110 mmHg na više. Preporučuje se liječnička pomoć kroz jedan tjedan.
Visoki tlak, stres na poslu i manjak sna: recept za umiranje u najboljim godinama
Kako izmjeriti krvni tlak?
Krvni tlak nije stalan – on se mijenja tijekom dana i noći, a ovisi o mnogo čimbenika, npr. tjelesnoj aktivnosti, stupnju stresa kojem ste izloženi, emocionalnom stanju, dobu dana (ujutro je obično viši nego navečer) i sl.
Ako želite izmjeriti svoj tlak, učinite to u sjedećem položaju, u mirnom stanju i mjerenje provedite tri puta. Uzmite srednju vrijednost koja će vam reći koliki je vaš tlak.
Podsjetimo koji su još najčešći mitovi o visokom tlaku…
Mit: U mladosti ne mogu oboljeti od arterijske hipertenzije
Istina: Izolirano povišeni (uglavnom gornji ili sistolički tlak) može se pojaviti već u dvadesetim godinama i najčešće je povezan s debljinom ili s uzbuđenjem (posjet liječniku), liječenje se u toj dobi rijetko provodi lijekovima.
Mit: Zbog straha od doktora imam hipertenziju
Istina: Hipertenzija bijele kute je povišeni tlak koji se javlja isključivo u liječničkoj ordinaciji, dijagnoza se postavlja Holter-om arterijskog tlaka i ako izvan ordinacije nije povišeni tlak nije ju potrebno liječiti.
Mit: Skrivena hipertenzija ne postoji
Istina: Skrivena hipertenzija je suprotna hipertenziji bijele kute, kod tih pacijenata tlak u ordinaciji je uredan, ali holter tlaka pokazuje povišene vrijednosti tlaka izvan ordinacije, takvo stanje je potrebno liječiti.
Mit: Ako imam povišeni tlak, ne mogu se baviti sportom
Istina: Baviti se sportom je čak poželjno u liječenju arteriskog tlaka, ali samo pod prepostavkom da je tlak adekvatno liječen.
Rezistentna hipertenzija: visoki krvni tlak koji je teško liječiti
M. P.
Foto: Shutterstock
