Ovo su najčešći poremećaji spavanja, a zbog nekih je potrebno potražiti liječničku pomoć

muskaraac

Koje još poremećaje spavanja poznajemo?

Poremećaj disanja

Poremećaji disanja tijekom spavanja najčešće se prezentiraju prekomjernom dnevnom pospanosti i/ili prekomjernim spavanjem i uzrok su većeg morbiditeta. U ovu grupu bolesti spada nekoliko poremećaja kao što je već spomenuta OSA, te  hipoventilacijski sindrom tijekom spavanja, hipoksemija tijekom spavanja, te hrkanje i katatrenija (periodi stenjanja/ječanja tijekom spavanja).

Parasnomnije

Parasomnije se mogu opisati kao nenormalne fiziološke pojave ili ponašanja tijekom spavanja. Posljedica su  neobične ili neodgovarajuće aktivacije autonomnog živčanog sustava, motoričke aktivnosti ili kognitivnih procesa  u određenim stadijima spavanja ili tijekom prijelaza iz spavanje u budnost. Obuhvaćaju raspon od učestalih i neopasnih do rijetkih i životno ugrožavajućih poremećaja. Svaka osoba tijekom života može doživjeti neku od učestalih parasomnija, poglavito u dječjoj dobi kada se često javljaju parasomnije vezane uz NREM spavanje kao, noćni strahovi, smetena pobuđenost, poremećaji razbuđivanja.

5 uočljivih simptoma karcinoma jednjaka - najvažnije je reagirati na vrijeme

Osim navedenog, česta pojava je  somniloquy ili govorenje u snu itd. Rjeđi su tzv. parasomnije vezane uz REM fazu spavanja kao što su noćne more i poremećaj ponašanja u REM fazi spavanja. Potonije obilježava pojava složenog i snažnog motornog ponašanja tijekom REM faze spavanja. Obično se javlja udaranje rukama, nogama te skakanje iz kreveta. Pacijenti predstavljaju opasnost za sebe zbog mogućnosti od samoozljeđivanja, a mogu svojim pokretima ozlijediti osobu s kojom bolesnik spava.  Sindrom se javlja kod starijih od 55 godina te u 90% slučajeva radi se o muškim bolesnicima. Ovaj poremećaj često je povezan tj. predstavlja pedstadij Parkinsonove bolesti, demencija s Lewyjevim tjelešcima ili multiple sistemna atrofija.

Poremećaji cirkadijurnog ritma

Poremećaji cirkadijurnog ritma mogu  imati velike posljedice na mentalne, fizičke, socijalne, radne, fakultetske ili na druge bitne aktivnosti/funkcije. Sindrom odgođene faze spavanja javlja se najčešće kod adolescenata ili mlađih odraslih. Bolesnici mogu ostati budni do zore pokušavajući usnuti/zaspati a kad jednom zaspi, bolesnik će spavati normalno i  kvalitetno ako ga se ne probudi. Takvi će bolesnici biti pospani i ošamućeni ako ih se rano probudi. Takve se osobe često nazivaju 'noćne sove'. Oni postaju budniji i žustriji kako dan odmiče, poglavito  uvečer, u vrijeme kada druge osobe idu spavati. Većina odraslih bolesnika ne pokazuje neke znakove anksioznosti ili poremećaja raspoloženja, osim što su frustrirani zbog duge latencije spavanja.

Smatra se da čak 10% bolesnika s kroničnom insomnijom ima sindrom odgođene latencije spavanja. U ovakvim slučajevima liječenje je usmjereno na dobru higijenu spavanja a može se pokušati i s lijekom melatoninom ili s terapijom jakim svjetlom neposredno nakon buđenja.

Centralni poremećaji hipersomnolencije

Centralni poremećaji hipersomnolencije grupa su poremećaja koji karakterizira nemogućnost održavanja budnosti tijekom dana dovodeći do nevoljnih epizoda spavanja ili pospanosti. U ovu grupu poremećaja spadaju narkolepsija, idiopatska hipersomnija, Kleine-Levin sindrom, hipersomnija u sklopu ostalih medicinskih staja ili hipersomnija udružena sa psihijatrijskim bolestima itd.

Neplodnost, napadi panike, migrene… Neka stanja mogu biti posljedica bolesti štitnjače

Narkolepsiju karakteriziraju četiri simptoma; prekomjerna dnevna pospanost, katapleksija, hipnagogne halucinacije i paraliza spavanja. Svi navedeni simptomi javljaju se u samo 10-15% bolesnika. Prekomjerna dnevna pospanost  očituje se  sklonosti da se zaspi u neprikladnim okolnostima. Katapleksija označava pojavu naglog djelomičnog ili potpunog gubitka tonusa mišića tijekom izvođenja nekih naglih čuvstvenih podražaja kao što su smijeh, srdžba, iznenađenje ili veselje.

Gubitak tonusa može biti ograničen na lice, vrat ili udove, a katkad se javlja generalizirana katapleksija s potpunom atonijom mišića i paralizom. Epizoda obično traje nekoliko sekundi, a ako epizoda potraje dulje, javit će se spavanje i to točnije REM spavanje. Paraliza spavanja javlja se u 25% bolesnika s narkolepsijom i obično se bolesnik tuži da se nevedeno javlja jednom do dva puta tjedno. Paraliza ne zahvaća dišne i očne mišiće a očuvana je  budnost. Hipnagogne halucinacije su žive slušne, somatosenzorne ili vidne halucinacije poput sna koje se obično javljaju pri usnivanju. Epizode traju kratko, nekoliko minuta i obično prate paralizu spavanja. Javljaju se u 30% bolesnika s narkolepsijom.

Bitna dijagnostička karakteristika narkolepsija je pojava REM faze spavanja nakon brzog usnivanja u testu koji se naziva MSLT (Multiple Sleep Latency Test) a test se provodi kao nastavak polisomnografske studije kada bolesnik u nekoliko navrata tijekom dana ima priliku usnuti kada se bilježi prosječna latencija spavanja i pojava REM faze spavanja odmah prilikom usnivanja tzv. SOREM (Sleep-Onset REM).

Poremećaji pokreta tijekom spavanja

Poremećaje pokreta tijekom spavanja karakterizira pojava  jednostavnih, često stereotipnih pokreta koji se javljaju tijekom spavanja ili tijekom usnivanja. Sindrom nemirnih nogu javlja se tijekom usnivanja bolesnika, u budnom stanju a karakteriziraju ga  neugodni osjeti trnaca u listovima nogu koji se mogu ublažiti jedino tako da bolesnik pomiče noge ili da ustane kako bi ublažio osjećaj nelagode u nogama.

Periodični pokreti udova u spavanju  tipično se sastoje od periodičnih (svakih 20 do 40 sekundi ) stereotipnih kontrakcija mišića potkoljenice s pokretima u gležnju i nožnim prstima što dovodi do trzaja noge ili laganog udarca noge. Pri tome se prati lagano buđenje bolesnika u EEG-u kojeg on nije svjestan ali je bolesnik svjestan osjećaja da je bio budan ili da se često budio. Osoba koja spava s bolesnikom može se tužiti da je bolesnik vrlo nemiran ili da miče nogama tijekom duljih noćnih razdoblja.

Autor: dr. med Petra Nimac Kozina, spec. neurolog Klinike za neurologiju, KBC Zagreb i stručni suradnik Poliklike NeruoSan

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!