Kako potvrđuju epidemiološke studije, niz čimbenika ukazuju na povećani rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Tu se ubrajaju način života koji se može mijenjati (pušenje, prehrana, pretjerane
količine alkohola, tjelesna neaktivnost), zatim biokemijski i fiziološki čimbenici (hipertenzija, hiperlipoproteinemija,
šećerna bolest i pretilost), te, naposljetku osobne karakteristike, koje ne možemo mijenjati – dob, spol i naslijeđe.
Način života
Pušenje je jedan od najutjecajnijih rizika za razvitak ateroskleroze, odnosno razvoja komplikacija na srcu i
krvnim žilama. Opasnost pušenja leži upravo u ubrzanom oštećenju krvnih žila.
Taj nepovoljni utjecaj zbraja se s drugim čimbenicima. Prestanak pušenja dovodi
do smanjenja komplikacija i napredovanja daljeg oštećenja žila. Ako pušite
pokušajte prestati. Prestankom pušenja
uvelike ćete smanjiti rizik ne samo od bolesti srca, nego i raka pluća i niza
drugih bolesti.
Prekomjerna
tjelesna težina opterećuje tijelo ne samo u smislu bržeg
propadanja kostiju i zglobova, već i metabolički. Masno tkivo u organizmu opterećuje cirkulaciju, povećava otpor
optoku krvi. Uz to je redovito povezana s tjelesnom neaktivnošću.
Tjelesna
neaktivnost. Svakodnevni život donosi najčešće
sjedeća zanimanja, vožnju automobilom, dizalom, pokretnim stepenicama.
Praktički nestaje svaka, iole zamjetna, tjelesna aktivnost. Kod tjelesno
neaktivne osobe dva puta je veći rizik
za nastanak bolesti srca i krvnih žila u odnosu na osobe koje su tjelesno
aktivne. Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih
žila, snižava krvni tlak, pridonosi
održavanju poželjne tjelesne težine, povoljno djeluje na psihofizičko stanje i
pomaže pri prevladavanju stresa.
Osobne karakteristike
Spol. Muškarci imaju veći rizik
za razvoj bolesti srca i krvnih žila od žena do menopauze. Nakon šezdeset
godina starosti ovaj se omjer izjednačuje. No, prema
statističkim podacima iako žene obolijevaju rijeđe, kad se razbole imaju češće
komplikacije i češće smrtni ishod.
Dob. Rizičnost za
koronarnu bolest veća je u muškaraca iznad 40 godina starosti i žena iznad 50
godina starosti, posebno ako imaju dva ili više čimbenika rizika.
Naslijeđe. Danas se smatra kako
nasljednu sklonost imaju osobe čiji su roditelji (otac do 55 godina, majka do
65 godina), braća i sestre imali neku od kardiovaskularnih bolesti (moždani
udar, koronarnu bolest, infarkt miokarda, povišeni krvni tlak, šećernu bolest,
povišene masnoće u krvi, perifernu obliterirajuću bolest krvnih žila).
Biokemijski i fiziološki čimbenici
Povišen
krvni tlak može se i mora liječiti, kako ne bi uzrokovao sve nabrojene
komplikacije na mnogim organskim sustavima. Pravilno i pravovremeno liječenje i
praćenje bolesti mogu ublažiti ili/i poništiti sve ove potencijalno opasne
utjecaje. Jednom ustanovljen povišeni krvni tlak mora se kontrolirati i
liječiti do kraja života. Tu se podrazumijevaju lijekovi i higijensko dijetalne
mjere. Doza lijeka i način liječenja mora se odrediti individualno
Povišen
kolesterol u krvi. Kolesterol se odlaže u stjenke krvnih žila i
dovodi do njihovog zadebljanja. Osnovni je supstrat za razvoj ateroskleroze.
Povišene vriiednosti moraju se liječiti. Ponajprije higijensko dijetalnim
mjerama, pravilnom prehranom ali, u slučaju da samo te mjere ne djeluju, i
lijekovima. Vrijednosti ukupnog kolesterola ne bi trebale biti više od 5
mmol/l.
Povišen
šećer u krvi dodatno oštećuje krvotok, posebice tankih arterija, koje se nalaze u
neposrednom kontaktu s tkivima. Kod osoba koje boluju od šećerne bolesti najčešće komplikacije su smetnje
cirkulacije u nogama, ali i srcu. Zbog istodobnog
gubitka osjeta boli, tkiva se dodatno oštećuju, pa nerijetko bolest završi
amputacijom okrajina.
Prekomjerna
tjelesna težina i pretilost opterećuje tijelo ne samo u smislu bržeg
propadanja kostiju i zglobova, već i metabolički. Masno tkivo u organizmu
opterećuje cirkulaciju, povećava otpor protoku krvi. Uz to je redovito povezana
s tjelesnom neaktivnošću.
Autor: Dr. Zdravko Faletar, spec. internist – kardiolog
