Zdravlje

Zdravlje

Proljetna promjena vremena utječe i na povećanje učestalosti infarkta i moždanog udara

Shutterstock 1712713267

Ukoliko je vitalna energija naših unutarnjih organa u slobodnom optoku i ravnoteži te smo relativno zdravi i nemamo nekih posebnih problema niti simptoma – prelazak iz zime u proljeće predstavlja za nas prirodan tijek.

No, ukoliko naši organi nisu zdravi, kao na primjer jetra koja je pretoksična i premasna, aktivacijom kolanja životne energije ona otpušta toksine u krvotok koji prvenstveno oštećuju naš imunološki sustav, (zbog slabe imunologije podložni smo alergijskim,  virusnim i bakterijskim bolestima) te može dovesti do poremećaja rada drugih organa (najčešće utječe na poremećaj rada već bolesne štitne žlijezde), koža se jače masti, stvaraju se miteseri, javljaju akne, pojačavaju želučane tegobe, a dio toksina koji završava u krvotoku  može dovesti do infarkta myokarda, pa i do moždanog udara.

Infarkt miokarda

Proljetna promjena vremena utiče i na povećanje učestalosti infarkta (srčanih udara). Primijećeno je da su na proljetne promjene osjetljivije žene.

Mogu li dodaci prehrani i alternativne metode liječnja pomoći oboljelima od raka?

Infarkt miokarda (srčani udar) u pravilu pogađa osobe s razvijenom aterosklerozom krvnih žila. Uzrok srčanog udara  je koronarna bolest koja zahvaća bilo koju koronarnu (srčanu) žilu. Ako se udar dogodio na jednoj žili, a pacijent se ne pridržava preporučenih mjera sekundarne prevencije i liječenja, bolest može zahvatiti drugu žilu i dovesti ponovno do novog srčanog udara.  Infarkt se može predvidjeti i spriječiti metodama intervencijske kardiologije.

Koronarografija daje prikaz prohodnosti  svih koronarnih žila, na temelju kojeg se stend postavlja odmah ili se planiraju naknadni postupci kako ne bi nastale teže komplikacije u budućnosti. Samo postavljanje stenta nije liječenje koronarne bolesti, ona se liječi lijekovima koji su pacijentu potrebni.

Rizici za dobijanje srčanog udara na koje ne možemo utjecati su genetika,  dob – starija životna dob ima veći rizik, te spol.  Muški spol – veći rizik od žena/ obolijevaju u ranijoj životnoj dobi                      

Rizični faktori i prevencija

Pušaći imaju 2-4 puta veću mogućnost za infarkt od osoba koje nisu pušile.  2/3 osoba s dijabetesom umire od bolesti srca i krvnih žila. Povišene vrijednosti ukupnog i tzv “lošeg” LDL kolesterola, ne bira koje krvne žile napada, jednako je opasan za sve krvne žile, kako srca tako I drugih organa. Maksimalno dopustive vrijednosti krvnog tlaka su 140/90, a kako znamo da se radi o opasnom stanju, važno ga je kontorlirati. Gubitak težine od svega 5 kg može značajno smanjiti rizik od ateroskleroze.    

Bolesti kojih se morate paziti u proljeće – pogotovo problema s kralježnicom, zglobovima i tetivama   

Moždani udar                                               

Moždani udar, stanje je naglog prekida cirkulacije u aterosklerozom promijenjenih krvnih žila koje hrane mozak, što rezultira krvarenjem u moždanu masu ili stvaranjanjem ugruška koji začepljuje krvnu žilu i onemogućava nesmetan daljnji protok krvi.

Rizični faktori i prevencija

Povišen krvni tlak je najznačajniji je faktor rizika, koji se može uspješno kontrolirati. Pušenje je posebno opasno kod žena koje uzimaju i oralne kontraceptive. Povišene vrijednost i kolesterola dovode do sistemnih, upalnih promjena stjenke krvnih žila, ateroskleroze. Fizička neaktivnost i prekomjerna tjelesna težina- same po sebi povećavaju rizik za pojavu arterijske hipertenzije, povišenog kolesterola, dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja i – moždanog udara.  

Autor teksta: Ivanka Trstenjak-Rajković, dr. med. spec. Ravnateljica Poliklinike Medikol

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo