Rak debelog crijeva jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti među stanovništvom razvijenog svijeta i ujedno jedan od glavnih uzroka smrti sa zabrinjavajućim trendom porasta učestalosti.
Podjednako se javlja u osoba oba spola, a većina oboljelih starija je od 65 godina. Rizik od obolijevanja počinje rasti nakon 40. godine, a 90 posto svih karcinoma otkrije se u osoba starijih od 50. godina života.
Rak debelog crijeva nastaje u donjem dijelu probavnog sustava, a može se javiti u dijelu debelog crijeva koji se nalazi uz tanko crijevo, u glavnom dijelu debelog crijeva ili u donjem dijelu debelog crijeva koji vodi do analnog otvora.
Rak debelog crijeva u početnoj fazi nastanka nema simptoma. Na rak debelog crijeva također treba posumnjati i kada se javi neobjašnjiv i neplaniran gubitak tjelesne težine uz gubitak apetita. Ukoliko je sijelo raka u desnoj stani debelog crijeva tada su najčešći simptomi anemija zbog nevidljivog gubitka krvi stolicom.
Epidemiološke studije širom svijeta pokazale su da osim naslijeđa važnu ulogu u razvoju raka debelog crijeva ima način prehrane, bavljenje tjelesnom aktivnošću, općenito način življenja, ali i određeni čimbenici iz okoliša koji zagađuju hranu.
U Zagrebu je u 2009. godini od raka debelog crijeva umrla 291 osoba, s učešćem od 3,4 posto u ukupnom mortalitetu i stopom od 37,35 oboljelih na 100.000 stanovnika što ga svrstava na šesto mjesto vodećih uzroka smrti za oba spola, slično kao i prethodnih godina.
Kod muškaraca rak debelog crijeva dolazi među prvih pet uzroka smrti, uz cirkulacijske bolesti i rak bronha i pluća, a kod žena je također na visokom osmom mjestu vodećih uzroka
Nepravilna prehrana obilježena velikim količinama masti i kolesterola u hrani, siromašna biljnim vlaknima, uz pušenje, konzumiranje alkohola i tjelesnu neaktivnost dodatno povećavaju rizik od razvoja te zloćudne bolesti
Mjere prevencije uključuju redovitu provedbu testova probira kao što je test okultnog krvarenja kod rizične populacije te edukaciju stanovništva o prepoznavanju ranih znakova i simptoma bolesti.
Tradicionalni mediteranski način prehrane može također pridonijeti prevenciji razvoja raka debelog crijeva, jer ga karakterizira obilje hrane biljnog podrijetla, maslinovo ulje kao osnovni izvor masnoće, umjerene količine ribe, sira i mliječnih proizvoda i smanjena konzumacija mesa i životinjskih masti. S nutricionističkog gledišta, mediteranska prehrana sadrži mnoge važne minerale i bogata je prirodnim antioksidansima kao što su vitamini C, E, A i beta karoten, likopen, organski sulfidi te polifenoli.
