Uvjerenje kako su male doze izloženosti zračenju putem dentalne radiografije apsolutno sigurne treba dalje istražiti, smatraju znanstvenici.
Prethodna
su istraživanja pokazala kako je prisutnost raka štitnjače veća kod
stomatologa, njihovih pomoćnika i radiologa, a izloženost rentgenskim snimkama
zuba je povezana s povećanim rizikom tumora žlijezda slinovnica.
Rak štitnjače je dva do tri puta
češći u žena nego muškaraca.
Štitnjača je žlijezda koja se
nalazi ispod larinksa, a odgovorna je za metabolizam tijela i ravnotežu
kalcija. Kada pacijenti snimaju zube rentgenom, njihov vrat može biti izložen
zračenju, a tako se štitnjača izlaže štetnim zrakama. Mogućnost rizika
raka vrlo je bitna jer su djeca i tinejdžeri pogotovo česti pacijenti koji
moraju slikati zube.
Rak štitnjače
Od raka štitnjače obolijevaju sve
dobne skupine, no najčešći je u osoba od 30 do 45 godina života. Rak u žena je
dva do tri puta češći nego u muškaraca. U 20-30 posto čvorasto promijenjenih
štitnjača se nađe karcinom. Klinički najčešće se rak manifestira kao tvrdi
čvor, koji može raditi smetnje kod gutanja ili kod uznapredovalog procesa zbog
širenja i oštećenja „povratnog“ živca (koji je bitan za funkciju glasnica) te
može izazvati promuklost ili gušenje.
Bolesnici u pravilu nemaju poremećenu funkciju žlijezde, što znači da su
urednih hormona (eutireoidni). Rak štitnjače je najčešće uzrokovan djelovanjem
više štetnih faktora, kao što su ionizacijsko zračenje (nuklearne
katastrofe-Hiroshima, Nagasaki i Černobil – papilarni karcinom), gušavost,
kronična upala štitnjače i nasljedni poremećaj funkcije, tvrdi
otorinolaringolog, kirurg glave i vrata dr. Ante Škaro u svojoj kolumni “Štitna
žlijezda pod pritiskom modernog vremena”.
Istraživački tim koji se sastoji od udruženih britanskih i kuvajtskih
stručnjaka pregledao je preko 300 pacijenata u Kuvajtu koji su bolovali od raka
štitne žlijezde, te is usporedili s istim brojem zdravih ispitanika.
Ustanovljeno je kako je izloženost rentgenskim zrakama zbog snimanja zuba
značajno povezana s većim rizikom razvijanja ove maligne bolesti, a ovisi o
dozi.
“Javno-zdravstvene implikacije ovih rezultata su pogotovo važne u
svjetlu povećanja broja slučajeva raka štitnjače u mnogim zemljama kroz
posljednjih 30 godina. Uvjerenje kako su male doze izloženosti zračenju putem
dentalne radiografije apsolutno sigurne treba dalje istražiti, a rentgensko
snimanje zuba bi se trebalo propisivati kada za time pacijent ima specifičnu
kliničku potrebu”, tvrdi dr. Anjum Memon s Medicinskog fakulteta Sussexa.
K. Horvat
