Koalicije udruga u zdravstvu, u skladu s obvezujućom direktivom EU, traže uvođenje jedinstvene stope poreza na bezreceptne lijekove od pet posto.
Pola milijarde kuna Hrvati godišnje potroše u ljekarnama kupujući bezreceptne lijekove, što znači da svaki stanovnik potroši u prosjeku 1380 kuna na godinu za lijekove protiv bolova, prehlade, kašlja i drugih tegoba koje pokušavaju liječiti bez odlaska liječniku. Načelo “sam svoj doktor” Hrvati plaćaju najskuplje u Europi s obzirom na to da se, upozoravaju iz Koalicije udruga u zdravstvu, na bezreceptne lijekove obračunava dvostruki porez, zbog čega traže uvođenje jedinstvene stope poreza od pet posto.
Evo zašto je potreban oprez kod upotrebe antibiotika
Dostupniji ljekovi
U Hrvatskoj se trenutačno stope poreza na dodanu vrijednost (PDV) na lijekove razlikuju prema režimu propisivanja lijekova – receptni status (5% PDV-a) koje plaća HZZO ili bezreceptni status (25% PDV-a) koje plaćaju sami pacijenti, dok je u svim članicama EU, u skladu s obvezujućom direktivom EU, na snazi jedinstvena stopa PDV-a na sve lijekove. Nelogičan je naš različit porezni tretman istog proizvoda, kao i razlika u cijeni koju plaćaju različiti platitelji. Smatramo da pri oporezivanju lijekova treba uvesti jedinstvenu stopu PDV-a od pet posto kako bi se dostupnost bezreceptnih lijekova pacijentima povećala. Pritom nije cilj povećati potrošnju bezreceptnih lijekova nego da oni budu dostupniji onima koji ih trebaju i manje utječu na njihov kućni budžet”, ističe Ivica Belina, prof. edu. rehab., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, napominjući da i u liječenju teških i kroničnih bolesti postoji potreba za suportivno liječenje, uz osnovno liječenje bolesti, koje se u brojnim slučajevima odnosi na liječenje bezreceptnim lijekovima, koje pacijenti sami kupuju i plaćaju.
Osim toga, u 2014. godini HZZO je izdao priručnik “Vodič za samoliječenje, akutna i hitna stanja te bezreceptne lijekove” radi rasterećivanja zdravstvenog sustava i sustava primarne zdravstvene zaštite u situacijama kad si građani, odnosno pacijenti mogu sami pomoći.
To oni doista i čine jer prema podacima Hrvatske agencije za lijekove, Hrvati najčešće kupuju lijekove protiv bolova (paracetamol, ibuprofen) i na to troše vrtoglavih sedamdesetak milijuna kuna. Povišena temperatura, kašalj, razne vrste bolova najčešće su tegobe koje ljudi liječe bez posjeta liječniku. Osim preparata koji se mogu kupiti u ljekarni, vrijedi iskušati i provjerene prirodne recepte koje možete sami izraditi. No mnogi lijekovi i pripravci koje uzimamo na svoju ruku mogu promijeniti sastav, a time i učinkovitost, ako se uzimaju na pogrešan način.
Kod manjih tegoba – oni vam mogu itekako pomoći u liječenju, a nisu liječnici!
Opasnosti samoliječenja
Iako samoliječenje, tvrde stručnjaci, rasterećuje zdravstveni sustav i produljuje životni vijek, zbog čega je HZZO prije nekoliko godina i izdao Priručnik za samoliječenje manjih zdravstvenih tegoba, uzimanje lijekova na svoju ruku nije uvijek bezopasno, osobito ako se kombinira više lijekova. Jeste li znali da je više od 15% hospitaliziranih starijih osoba završilo u bolnici zbog nuspojava lijekova, odnosno nestručnog korištenja raznih diuretika, analgetika, antidepresiva?
Kronični bolesnici uz uobičajenu terapiju ne bi smjeli uzimati nikakve lijekove, pa ni analgetike. Podnošenje lijeka ovisi o stanju organizma, dobi, hrani koju konzumiramo… Primjerice, lijek za zatvor neće imati pravi učinak ako ga popijete s mlijekom jer mlijeko mijenja apsorpciju tako da se lijek počinje razgrađivati već u želucu i uopće ne dospije u crijevo. Zato je sve lijekove najbolje piti s vodom.
Na svoju se ruku najčešće kupuju lijekovi protiv gripe, glavobolje, prehlade, kašlja, želučanih tegoba te menstrualnih bolova. Kako oni djeluju i na što treba paziti? Andol, aspirin, paracetamol i ibuprofen analgetici su za kojima ljudi najčešće posežu zbog povišene temperature i bolova. No acetilsalicilnu kiselinu (andol ili aspirin) ne bi smjele uzimati osobe koje koriste varfarin, lijek protiv zgrušavanja krvi, jer se tako povećava vjerojatnost nastanka krvarenja (nuspojava varfarina) za čak deset puta.
Ako osoba ima upalu mokraćnih putova i pije antibiotike, ne bi smjela uzimati brusnicu jer ona zakiseli mokraću, odnosno smanjuje pH vrijednost te nepovoljno utječe na djelovanje antibiotika.
Pojedini antibiotici smanjuju i djelotvornost kontracepcijskih pilula. Uz kontracepcijske pilule nije preporučljivo uzimati ni velike količine vitamina C jer povisuje razinu estrogena, što onda utječe na razinu hormona u tijelu.
Široku primjenu danas imaju i kortikosteroidi. Nalazimo ih u mnogim lijekovima: za liječenje alergija, kožnih, autoimunih bolesti… Da bi se želučana sluznica zaštitila od iritacije, taj lijek treba uzimati s hranom ili neposredno nakon obroka. Osobe koje posežu za kortikosteroidima trebale bi konzumirati hranu bogatu proteinima, vitaminom D, a osobito kalcijem, jer češće obolijevaju od osteoporoze.
Mnogi lijekovi (protiv kolesterola, alergije, depresije, visokog tlaka) mogu biti u interakciji sa sokom od grejpa. Neki sastojci iz grejpa razgrađuju se preko jetrenog enzima koji je onda “prezaposlenˮ i ne može razgraditi lijek. Što se tada događa? Naime, u krv počinju dospijevati veće količine lijeka koji postaje otrov jer ga ima previše. Grejp također smanjuje učinkovitost kontracepcijskih pilula. Zbog svega toga nužno je pozorno pročitati upute na lijekovima prije uzimanja, a ne treba ni pretjerivati u korištenju.
Više od polovice Hrvata uzima lijekove bez savjetovanja sa stručnom osobom
Danijela Petrov/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
