Najbolja metoda intervencije kod mladih žena koje često koriste solarij nije upozoriti ih na viši rizik razvijanja raka kože, nego na to da sunčanje uzrokuje bore.
Istraživači Sveučilišta
East Tennessee su istraživanjem pokušali saznati koja
zdravstveno-intervencijska metoda ima najbolji utjecaj na smanjenje stope
rizika raka kože i smanjenje korištenja solarija. U svoju su studiju uključili
430 studentica koje se svoju osunčanu boju gradile u solariju. Njih 200 je
dobilo knjižicu s podacima o povijesti i trenutnom društveno-kulturnom
kontekstu sunčanja, istovremeno s moguće štetnim utjecajima sunčanja na kožu. U
knjižici su također bili sadržane preporuke za smanjenje korištenja solarija,
te su ponuđene zdravije opcije uljepšavanja, kao što je vježbanje ili uporaba
proizvoda za samotamnjenje. Drugih 230 ispitanica nije dobilo ovu knjižicu.
Sunčanje utječe na
preuranjeno starenje kože koja poprima sivi, izborani i istrošeni izgled.
Sve su ispitanice procijenjene
za patološke motive sunčanja: osjećaj kako se ono otelo kontroli, dokaze
tolerancije na učinke sunčanja, uvjerenje kako je prirodna boja kože neprivlačna,
te reakcije na sunčanje koje se inače povezuju s opijatima. Šest mjeseci nakon
što su podijelili knjižice, istraživači su ponovo procijenili učestalost
korištenja solarija.
Stručnjaci
su ustanovili najučinkovitiju metodu utjecaja na prestanak ili smanjeno
korištenje solarija: studentice nisu zabrinute time što mogu dobiti rak kože,
nego je njihov strah površnije prirode: boje se kako će ih dobivene bore
poružniti!
“Naglašavanje štetnih
učinaka UV zraka na izgled, bez obzira radi li se o sunčevoj svjetlosti ili
solariju, mladim pacijentima koji se sunčaju je bitno, bez obzira na njihov
status patološkog sunčanja. Međutim, prilagođene intervencije mogle bi bolje
pristupiti pojedinim motivacijama sunčanja i njihovom odnosu
psihopatologiji”, smatra dr. Joel Hillhouse, voditelj istraživanja.
On ističe kako treba
više proučiti najbolje metode osviještenja osoba koje su izlažu sunčevoj
svjetlosti ili solariju kako bi ono moglo imati veći učinak raznolikijim
skupinama.
Istraživanje je
objavljeno u časopisu Archives of
Dermatology.
Istraživači ističu kako
solarij nije sigurniji način sunčanja. Sigurnije sunčanje uključuje:
- planiranje aktivnosti na otvorenom tako da se
izbjegnu najjače zrake – između 10 i 16 sati - nošenje zaštitne odjeće, poput šešira, hlača s
dugim nogavicama i košulja s dugim rukavima - nošenje sunčanih naočala sa 100-postotnom UV
zaštitom - zaštiti faktor ne manji od 30 koji blokira UVA i
UVB zrake. Kremu za sunčanje nanesite pola sata prije izlaganja suncu i ponovo
nanesite svakih sat i pol.
K. Horvat
