Jeste li znali? Prekomjerno znojenje može dovesti do dehidracije, a posljedica može biti tromboza, inzult mozga i infarkt srca, a najugroženija skupina su ljudi 40+ s povišenim krvnim tlakom, aritmijom i fibrilacijom atrija. Osim redovitog mjerenja krvnog tlaka kvalitetnim Omron tlakomjerom, što sve možete učiniti za svoje zdravlje preporučuje dr. Hrvoje Pintarić, ugledni kardiolog iz Vinogradske bolnice.
Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i Europi, a prema Državnom zavodu za statistiku od njih umre 48,1 posto ljudi. Lani je od bolesti srca i krvnih žila umrlo 24.232 ljudi, od toga 13.787 žena i 10.445 muškaraca. Ono što zabrinjava je što su nagli nadolazeći temperaturni skokovi, promjene vremena, tlaka zraka, velike vrućine i hladnoće, razdoblja koja su najrizičnija za srčane bolesnike. Kako se zaštititi od nesvjestica, srčanog i moždanog udara, tromboza. Razgovarali smo s dr. Hrvojem Pintarićem, kardiologom iz zagrebačke bolnice Sestara milosrdnica.
Dr. Pintariću, dolaze nam velike ljetne vrućine kada se broj intervencija hitne pomoći neusporedivo povećava, kao i broj srčanih. Što svatko od nas za sebe može učiniti?
Ekstremna toplina otežava rad srca i može utjecati na povećanje rizika od srčanog udara. Trend porasta temperature u ljetnim mjesecima unazad nekoliko godina može predstavljati problem kod stanja kao što su fibrilacija atrija, srčane aritmije, ali i općenito kod drugih bolesti srca.
Zašto je visoka temperature čimbenik rizika?
Uslijed vrućine dolazi do širenja krvnih žila što pomaže otpuštanju topline iz tijela, ali dovodi i do pada krvnog tlaka. U slučaju da izostane adekvatna rehidracija može doći do nastanka nesvjestice.
Ukoliko je visoka temperatura udružena sa visokom razinom vlage u zraku, znoj se neće isparavati što smanjuje mogućnost prirodne regulacije temperature tijela. Znojenjem gubimo tekućinu i elektrolite što može kod pojačanog znojenja uz neadekvatnu nadoknadu dovesti do dehidracije uz smanjenje cirkulatornog volumena i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.
Pridržavanje uputa zdravstvenih stručnjaka i zdravstvenih ustanova važan je segment prevencije neželjenih kardiovaskularnih događaja koji mogu nastati kao posljedica vrućine. Uz poštivanje smjernica vezanih uz rehidraciju, zaštiti od topline i pravilnu prehranu već se puno toga može napraviti za zdravlje.
Na što svakako trebaju pripaziti srčani bolesnici i oboljeli od hipertenzije?
Opće smjernice uključuju rashlađivanje tijela i unos dovoljne količine tekućine. Ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi već treba rehidrirati tijelo sa običnom vodom prema uputama liječnika koji će odrediti dopušteni dnevni unos. Važno je izbjegavati sokove ili napitke sa kofeinom. Također, tekućina ne bi trebala biti jako hladna. Preporučuje se jesti manje i češće obroke kao i tuširanje prema potrebi mlakom vodom. Izbjegavanje boravka na suncu u periodu od 10-17 h je već dobro poznato pravilo zaštite od vrućine. Visoka temperatura u kombinaciji sa dehidracijom može dovesti do razvoja komplikacija ili do naglog pogoršanja postojećih zdravstvenih tegoba. Izbjegavanje većih tjelesnih napora i poštivanje potreba tijela za odmorom kada je vani vruće također je važna mjera . Osvrnut ću se i na klima uređaje i temperaturu prostorije; važno je da temperature prostorije ne bude niža 7 C od vanjske temperature, a kod planiranog izlaska na vanjsku temperature potrebno je postepeno prilagođavanje.
Imate li možda podatak koliko se u ljeti poveća broj srčanih udara te što je sve uzrok tom povećanju?
Istraživanja u Europi i svijetu ukazuju na sezonske promjene u broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti s najvećim brojem hospitalizacija zimi dok su ljeti, dani i period sa ekstremnim temperaturama i odstupanje od prosjeka mogući prediktor. Temperaturni stres kao posljedica ekstremnih varijacija u temperaturi u kombinaciji i sa drugim čimbenicima (relativna vlažnost zraka, onečišćenje zraka…) važan je čimbenik koji može utjecati na povećanje broja hospitalizacija zbog kardiovaskularnih tegoba u vrijeme vrućina.
Kada su vremenski gledano, trenutci kada hitna pomoć ima najviše posla?
Prema našim istraživanjima najveći broj hitnih kardioloških stanja evidentirano je upravo za vrijeme naglih promjena meteoroloških parametara, osobito pri naglom padu atmosferskog tlaka, porastu vlažnosti ili tijekom naglog zatopljenja ili zahlađenja. Nagle oscilacije utječu na povećanju učestalosti prijema. Temperatura od 22,5 C je sezonski prosjek temperature za naše područje koje ima umjerenu klimu. Povećanje ili smanjenje temperature u odnosu na navedenu vrijednosti u pozitivnoj je korelaciji s povećanjem broja prijema. Dobrim mjerama prevencije uz medijsku podršku u pružanju pravovremenih informacija, a vezano uz zaštitu od vrućine ključan je i važan čimbenik očuvanja kardiološkog zdravlja, ali i zdravlja općenito. Treba naglasiti da su ekstremni dani s visokom temperaturom relativno rijetki i zima je još uvijek glavni prediktor za povećanje broja intervencija i prijema.
Kronični bolesnici te ljudi koji boluju od hipertenzije, fibrilacije atrija i ostalih poremećaja rada srca u posebnoj su najrizičnijoj skupini. Što posebno njima preporučate?
Sve što smo već naveli uz naglasak na pravilnoj rehidraciji i to prema uputama liječnika , zaštiti od topline i pravilnoj prehrani uz redovito uzimanje propisane terapije. Također, redovita kontrola vitalnih parametara kao što su krvni tlak i srčani puls neizostavan je segment.
A što preporučate općenito svima nakon 40+, bez obzira na trenutne vrućine?
Preporučujem poštivanje općih europskih smjernica za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Poštivanje i primjena mjera prevencije kardiovaskularnih bolesti nije samo bitna za period visokih temperatura već bi one trebale biti sastavni dio zdravstvene kulture svakog pojedinca kroz cijelu godinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku KVB su vodeći uzrok smrti u RH: 48,1% umrlih od KVB ukupno (24.232), 54,3% umrlih žena (13.787) i 41,8% umrlih muškaraca (10.445). Važno je djelovanje na čimbenike rizika kako do razvoja bolesti ne bi niti došlo. Pušenje, povišeni krvni tlak, pretilost, šećerna bolest, povišen kolesterol i/ili trigliceridi, nepravilan prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, alkohol, čimbenici su na koje treba djelovati i smanjiti rizik obolijevanja.
Zašto je mjerenje tlaka kod kuće neizmjerno važno te kako biti siguran da smo odabrali pravi tlakomjer?
Redovito mjerenje krvnog tlaka jednostavna je i efikasna metoda važna za rano detektiranje hipertenzije i sprečavanju nastanka komplikacija. Prilikom odabira tlakomjera važno je da je tlakomjer klinički validiran. Također, pažljivi odabir veličine manžete ključan je čimbenik u osiguravanju točnosti izmjerenih vrijednosti. Neadekvatna veličina manžete može utjecati na pogrešne rezultate mjerenja. U mnoštvu dostupnih tlakomjera na tržištu osvrnut ću se na OMRON digitalni tlakomjer kao primjer kvalitetnog i preciznog pristupa mjerenju krvnog tlaka i praćenju srčanog ritma. Jedinstvena, tzv. „Pametna manžeta“ sprječava mogućnost pogreške prilikom pogrešnog postavljanja manžete, a detektor srčanog ritma ukazuje na moguće promjene srčanog ritma. Važno je voditi dnevnik samokontrole krvnog tlaka kako bi liječnik mogao procijeniti stanje i učinak propisane terapije.
Ordinacija.hr
