Stevija - prirodni zaslađivač bez štetnih nuspojava!

secer bijeli

Gledam svaki dan što ljudima radi pušenje, visoki tlak, kolesterol, pretjerana tjelesna težina, stres, nasljedni faktori i sve ostalo. Većinom su moji pacijenti u nekoj ili više tih rizičnih skupina. I kada maknete onaj manji dio zdravih i onaj još manji s nasljednim bolestima, ostaje vam zaključak: neki ljudi sami sebe pojedu, popiju i popuše. Strašno.

I to u ovo doba interneta, kada do svih informacija možete doći jednim klikom na kompjuteru.
No, očito je kako veliku većinu zdravstvenih tegoba uzrokuje ono što svakodnevno jedemo, pijemo i udišemo.

Kad sam ja bila mlada, a to nije bilo baš tako davno, moja baka a kasnije i mama kolače su pekle na Božić i na Uskrs. Tortu za rođendan. Poneki štrudl za nedjeljni ručak i krafne za Fašnik. I bilo nam je super. Izlazak u grad i kolač u slastičarni bio je praznik. Ne zato jer nismo imali. Takve su nam bile navike.

Moji sinovi jeli bi slatko stalno. Iza svakog obroka i između obroka, od kojih su neki slatki. Palačinke ili kruh s čokoladnim namazom za doručak. Ili keksi s mlijekom za večeru. I tako godinama. Korištenje ''light'' napitaka i umjetnih zaslađivača samo je alternativni unos smeća u organizam.

kDanas gazim po šećeru i umjetnim zaslađivačima. Sve sam ih bacila u smeće i koristim samo steviju!

Evo malo teksta sa weba. Samo ubacite "stevia" ili "stevija" u tražilicu:
Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz Paragvaja gdje se više od 1500 godina koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva (mate čaj!) i ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je "otkrio" talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa. Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) čine je i do 300 puta slađom od običnog šećera.

Stevija je prirodni zaslađivač i, za razliku od šećera, ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprječava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolača!).

Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci. Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana. Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani.

Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin (važno za dijabetičare!), snižava i visoki krvni tlak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu... (vidi knjigu Douglasa Kinghorna "Stevia: Genus Stevia", Taylor&Francis, London, 2002). Konačno, najnovija istraživanja pokazuju da preparati stevije sudjeluju i u sprječavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74, 1309).

Osamdesetih godina prošlog stoljeća američki FDA zabranio je upotrebu stevije kao zaslađivača bez nekog znanstvenog razloga ali pod jakim utjecajem lobija proizvođača šećera i umjetnih zaslađivača. Ta zabrana, paradoksalno, traje i danas.

kA u prosjeku, svaki Amerikanac troši 65 kilograma šećera godišnje. Prosječni Europljanin (a to smo i mi) upola manje. U prosjeku, svatko od nas, vreću od 30 kila šećera godišnje.

Jezivu statistiku o povećanju pretilosti i dijabetesa u Americi, a i u nas možete saznati i sami.

U Hrvatskoj se do nedavno, proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) nisu mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što "u prijevodu" znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju!
Statistiku za liječnike ne znam.

U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije čine oko 50 posto tržišta zaslađivačima. Nakon skandala s umjetnim zaslađivačima, saharinom i ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prošlog stoljeća poduprla uvoz i uzgoj stevie kao sigurnije alternative sintetskim zaslađivačima. To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor Jungbluth sa Sveučilišta u Hohenheimu procjenjuje vrijednost polja zasijanog stevijom i do 50 tisuća eura po hektaru.

U Europi se godišnje troši oko 10 tisuća tona sintetskih zaslađivača upitne vrijednosti. Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama može zamijeniti sadnjom 26 tisuća hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke.

lUočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao "zaslađivač", stevija nije "zabranjeno voće". Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).

Kupila sam kutijicu stevije u prahu težine 38 grama za 146 kuna. Hopsa! Skupi sport.
No, to je bilo prije skoro dvije godine. Svakodnevno koristimo prah, tablete i kapi za kavu, čaj, limunadu, kakao, kreme raznorazne i trošimo otprilike jednu kutijicu na 7 mjeseci. Čarolija.
Tablete i tekućine umjetnih zaslađivača pobacali smo u smeće (šećer ionako ne trošimo već godinama).

Eh, sad, ono što je nezgodno, neke vrste kolača nije moguće napraviti bez šećera. Pa se sad učimo raditi slatke stvari sa stevijom, a ovih dana ću se dočepati i recepata za kolače.
No, umjereno i kontrolirano uzimanje šećera tu i tamo, neće nam naškoditi.

kSvakako, pažljivo tretirajte smeđi šećer. Iako navodno zdraviji, ima jednaki glikemički indeks kao i bijeli šećer a često to i je obojeni bijeli šećer.
Ako možete, nabavite smeđi šećer od šećerne trske. Možete ga samljeti u mlincu za kavu i koristiti umjesto šećera u prahu za kolače.

Vjerujem u svijetlu budućnost stevije nasuprot šećeru i umjetnim zaslađivačima, no budimo realni. Šećer je tek jedna od namirnica sa visokim glikemičkim indeksom koje trebamo sagledati kao štetne za naše zdravlje.

Stevija postaje vrlo popularna u Hrvatskoj, mnogi je već uzgajaju profesionalno a još više onako za sebe, kod kuće. Moja kolegica iz Varaždina uzgaja steviju u vrtu, bere i suši listiće i zatim ih samelje u mužaru dok ne dobije sitni prah koji koristi kao zaslađivač.

Za više informacija o uzgajanju i korištenju stevije obratite se na:
Doc. dr. sc. Bruno Novak, Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kontakt: 01/2393-810

Razni proizvodi od stevije mogu se lako pronaći na internetu, biljke za kućni uzgoj u biljnim ljekarnama, a cijena je iz dana u dan sve povoljnija.

 Prati nas na Viber Public Chatu!