Alergijske reakcije na hranu jedne su od najčešćih kožnih bolesti. Iako ovaj problem uglavnom nije opasan, ne treba ga zanemariti. U težim slučajevima ovakve alergije mogu biti i životno opasne!
O simptomima, opasnostima i tretiranju alergijske reakcije na hranu, razgovarali smo s dr. Lidiom Nežić Kosanović, specijalisticom za kožne i spolne bolesti.
Koji simptomi upućuju na alergiju na hranu?
Alergijske reakcije na hranu mogu se javiti dosta rano, već u dojenačko doba. Češće su kod djece s atopijskim dermatitisom i kod djece čiji roditelji
imaju sklonost alergijskim reakcijama, poput peludnog rinitisa, kolitisa i astme.
“Alergijska urtikarija može započeti općim simptomima – gubitkom teka, proljevom, povišenom temperaturom, zimicom i nelagodnošću. Promjene na koži karakterizira pojava crvenila ili bijelih uzdignutih promjena. One su obično okruglog do gigantskih oblika veličine dlanova, a nastaju spajanjem manjih plikova. Promjene su praćene intenzivnim svrbežom s osjećajem bockanja i žarenja, a zbog jake eksudacije može nastati i mjehur. Naglo nastaju i nestaju, te se sele na druga mjesta.”, kaže dr. Nežić Kosanović.
Prognoza urtikarije na hranu je uglavnom dobra, iako ponekad
dulje traje i vraća se. Opasna je po
život jedino ako se javlja na sluznici grla.
“Alergijske reakcije na hranu mogu biti opasne po život u slučaju da se javljaju kao otok na usnama, nepcu, ždrijelu ili mozgu (angioneurotski edem) jer tada postoji opasnost od gušenja.”, tvrdi dr. Kosanović.
Koja hrana najčešće uzrokuje alergije?
Najčešće namirnice koje izazivaju alergiju su kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenično brašno, lješnjak, kikiriki, riba i školjkaši. No, alergiju mogu izazvati i sve ostale namirnice – voće, povrće, kozervansi iz hrane…
Dr. Kosanović objasnila nam je proces dokazivanja alergija na hranu – u praksi se koriste alergološki testovi (ubodni test), određivanje
specifičnih IgE protutijela (RAST test), kao i Patch test kojim se dokazuje tzv. kasna
reakcija.
Što učiniti kada se pojavi alergijska
reakcija na određenu namirnicu?
U slučaju preosjetljivosti na određenu namirnicu jedini
način liječenja je isključivanje te namirnice iz prehrane. Naravno, to znači i
prestanak konzumiranja svih ostalih proizvoda koji koji sadrže produkte
konkretne namirnice.
“U stvarnosti je ovo vrlo zahtjevan proces. Posebno je težak postupak eliminacije
više namirnica, a u slučaju da su neke namirnice nužne za rast i razvoj, treba ih adekvatno zamijeniti”,
upozorava dr. Kosanović. Napominje kako deklaracije na namirnicama trebaju biti
jasno istaknute, ali i dobro pročitane, jer se u slučaju određene hrane može
javiti tzv. skriveni alergen.
“Uz eliminaciju namirnica na koje je utvrđena
preosjetljivost, gubitak preosjetljivosti, odnosno razvoj tolerancije, uslijedit će
kod trećine bolesnika tijekom jedne do tri godine. To ovisi o dosljednosti u provođenju
dijete i o koncentraciji specifičnih IgE protutijela i vrsti namirnice”,
zaključuje dr. Kosanović.
Kako se liječe alergije na hranu?
Kod pojave alergijske
reakcije na određenu namirnicu provodi se liječenje bez lijekova ili lijekovima.
U jednom i drugom slučaju treba eliminirati određenu namirnicu iz prehrane, te izbjegavati
štetne čimbenike (lijekove, hranu s aditivima i kozervansima, smanjiti stres,
alkohol).
Kod akutne urtikarije prvih sedam dana provodi se dijeta, a kasnije je potrebno
provoditi tzv. eliminacijsku dijetu. Ona se sastoji u izbjegavanju hrane s
konzervansima i aditivima, te konzumiranju lagane kuhane hrane bez začina (osim
soli).
Od lijekova se primjenjuju antihistaminici koji smanjuju svrbež, a kod težih
oblika mogu se primjeniti kortikosteroidi ili neki drugi lijekovi, što ovisi o
težini kliničke slike.
Dr. Kosanović za kraj je istaknula važnost dojenja. “I u općoj populaciji i
kod rizične djece dojenje je odlična praksa. Savjetujem prehranu isključivo
majčinim mlijekom tijekom prvih šest mjeseci života, a potom uz dohranu daljnje
dojenje do 12 mjeseci života”, zaključila je dr. Kosanović.
D. Šorgić
