Na najvećem svjetskom kongresu o tumorima glave i vrata 2014. godine u New Yorku, Jatin Shah, vodeći svjetski kirurg glave i vrata, uz potporu UICC-a (The Union for International Cancer Control) proglasio je 27. srpnja Danom svjesnosti o tumorima glave i vrata.
U Hrvatskoj će tek svaki deseti stanovnik znati bar približno objasniti pojam karcinoma glave i vrata. Niti u razvijenim zemljama zapadnog svijeta nije ništa drugačije. To zapravo začuđuje s obzirom na to da je planocelularni karcinom glave i vrata peti najučestaliji karcinom ljudi u svijetu, te predstavlja 6% svih zloćudnih bolesti.
Kirurgija štitnjače – kako se operira danas uz suvremene tehnologije
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) svake godine u svijetu imamo oko 500 000 novootkrivenih bolesnika, od čega ih 200 000 izgubi bitku s tumorom. Što se Hrvatske tiče, Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje registrira oko 1000 novootkrivenih bolesnika. Registri bilježe da je bolest karakteristična za muškarce nakon pedesete godine života, a na svakih šest bolesnih muškaraca dolazi tek jedna žena.
Kako definirati tumore glave i vrata?
U užem smislu termin se odnosi na skupinu biološki sličnih zloćudnih tumora koji nastaju na sluznici gornjeg probavnog i dišnog sustava. Ovu skupinu čine planocelularni karcinomi usne šupljine (jezika i dna usne šupljine), ždrijela (tonzila, mekog nepca, korijena jezika i početnog dijela jednjaka), te karcinomi grkljana.
Simptomi
Planocelularni karcinomi glave i vrata značajno narušavaju kvalitetu života bolesnika. Rast tumora izaziva intenzivne bolove, anatomska izobličenja i promjene u govoru. Napredovanjem tumora ugrožene su osnovne životne funkcije; disanje i gutanje. Osim fizičkih promjena, tumor i terapijski postupak, imaju brojne negativne psihičke i socioekonomske posljedice.
Najčešći simptomi i znakovi karcinoma glave i vrata su:
- bezbolan čvor na vratu koji raste (često prvi i jedini simptom bolesti)
- bezbolne bijele ili crvene mrlje i izrasline na sluznici usta, jezika i ždrijela
- ranice u usnoj šupljini, jeziku i ždrijelu koje ne cijele, spontano krvare, te su praćene neugodnim mirisom
- otežano i bolno žvakanje ili gutanje, koje je praćeno padom tjelesne težine
- bol prilikom gutanja koja se širi prema uhu
- promuklost ili promjena boje glasa koja traje duže od tri tjedna, a nije povezana s prehladom
- otežano disanje
Iako su glava i vrat lako dostupni svakodnevnom pregledu, neki tumori rastu podmuklo, bez simptoma, posebno oni na korijenu jezika i početnom dijelu jednjaka. Bolesnici nerijetko dolaze u uznapredovaloj fazi bolesti s ugroženim osnovnim životnim potrebama: otežanim disanjem (gušenjem) i s nemogućnošću normalnog uzimanja hrane.
Zašto nastaju planocelularni karcinomi glave i vrata?
Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola dva su najvažnija čimbenika razvoja planocelularnog karcinoma glave i vrata. Smatra se da su oni zajedno odgovorni za 90% svih karcinoma glave i vrata. Početak pušenja u ranoj životnoj dobi i velik dnevni broj popušenih cigareta kroz dugi niz godina prepoznati su kao glavni promotori tumora. Rizik razvoja karcinoma gornjeg dišnog i probavnog sustava je za pušača koji dnevno potroši kutiju cigareta trinaest puta veći u usporedbi s nepušačem.
Pasivno pušenje također je prepoznat kao rizičan faktor za razvoj karcinoma, a primijećen je prije svega kod žena s karcinomom jezika koje nikada nisu aktivno pušile, niti uživale u alkoholu. Svakodnevna ovisnost o alkoholnim pićima uz neredovitu i neuravnoteženu prehranu, siromašnu svježim voćem i povrćem podjednako je važan predisponirajući faktor.
Krajem prošlog stoljeća broj bolesnika s karcinoma glave i vrata počeo je lagano opadati. Razlog je ležao u prepoznavanju rizičnih čimbenika koji su postali socijalno nepoželjni. Ponajprije se misli na pušenje, a manje na alkohol. Međutim u zemljama zapadne Europe te SAD-u primijećena je povećana pojava karcinoma usne šupljine i ždrijela; posebice tonzila i korijena jezika. Studije su pokazale da se radi o karcinomima koji su povezani s infekcijom humanog papiloma virusa; sojeva HPV 16 i HPV 18.
U SAD-u je prema istraživanjima 40-80% svih karcinoma ždrijela uzrokovano HPV-om, a u Europi ta se brojka mijenja od 90% u Švedskoj pa sve do 20% u zajednicama koje karakterizira ekscesivno pušenje cigareta. Incidenciji pridonose pretežno bolesnici mlađe životne dobi, između 20 i 40 godina starosti, bez anamneze prethodnog uživanja nikotina i/ili prekomjernog konzumiranja alkohola. Smatra se da su HPV pozitivni tumori glave i vrata spolno prenosiva bolest. Jasna je povezanost između seksualnog ponašanja i rizika razvoja planocelularnog karcinoma koji je HPV 16 pozitivan.
Karcinomi štitnjače – bolest kod koje je kirurški zahvat glavna terapija
Foto: Shutterstock