Priroda ima svoj bioritam, a mi smo sastavni dio prirode pa bismo trebali svoje ponašanje uskladiti s dnevnim ciklusom dana i noći.
Pad energije
To znači da u prvih osam sati trebamo raditi, u sljedećih osam ući u stanje poluaktivnosti, a noć sačuvati za spavanje. No suvremeni način života tjera nas na stres, izgaranje. Dolaze mi pacijenti s istim, “šablonskim” nuspojavama iscrpljene štitnjače. Muči ih umor zbog isprekidanog i plitkog sna, manjak energije, tromost, rastresenost.
Analizom hormona uočava se podudarnost: sva tri hormona štitnjače T3, T4 i TSH na gornjoj su granici referentnih vrijednosti, a ultrazvuk pokazuje blago povećanu i prokrvljenu žlijezdu. To govori da je štitnjača pod povećanom stimulacijom hipofize, odnosno da je u stresnom, izgarajućem stanju.
Žene obolijevaju puno češće
Istraživanja pokazuju da je među pacijentima s problemima štitnjače omjer žena i muškaraca 80:20. Poremećen rad štitnjače često se javlja u mlađih žena ili pred menopauzu, u trudnica, sportaša, osoba sa stresnim poslom. Najveći broj oboljelih je u dobi od 20 do 64 godine, a nešto ih je više u tridesetim i četrdesetim godinama. Upravo zato preporučujem temeljit pregled štitnjače svakih godinu dana. Poremećaji štitnjače mogu bitno utjecati na cjelokupno zdravstveno stanje i zato je vrlo važno redovito kontrolirati njezin rad.
Leptir važan za funkciju cijelog organizma
Štitnjača svojom građom nalikuje leptiru, a nalazi se u prednjem donjem dijelu vrata, gdje poput potkove obavija dušnik. Štitnjača je glavna energetska žlijezda i regulator rada svih tjelesnih stanica jer hormoni koje proizvodi direktno utječu na metabolizam i važni su za uravnoteženu funkciju cijelog organizma – krvožilni i dišni sustav, mozak, ali i kretanje, spavanje, probavu, te rad ostalih žlijezda (npr. nadbubrežne i spolnih žlijezda).
Bolesti štitnjače
Česte su funkcionalne bolesti štitnjače – hipertireoza (pojačan rad) i hipotireoza (smanjeno lučenje hormona). Simptomi hipertireoze mogu biti mršavost, hiperaktivnost, problemi sa spavanjem, pojačano znojenje, gubitak kose, “izbuljene” oči, ubrzan rad srca… Hipotireoza se očituje povećanjem tjelesne težine, umorom, depresijom, slabim pamćenjem, intolerancijom na hladnoću, sporijim otkucajima srca… Oba spomenuta poremećaja mogu nepovoljno utjecati na menstrualni ciklus i plodnost.
Među različitim bolestima štitnjače su i one autoimune (npr. Hashimotova bolest) te tumori štitnjače koji mogu biti dobroćudni ili zloćudni.
Liječenje
- Prvi je korak u liječenju funkcionalnih bolesti štitnjače promijeniti način života i vratiti organizam u prirodnu ravnotežu.
- Drugi je korak uvođenje zamjenske terapije (u slučaju hipotireoze) ili terapije kojom se zaustavlja proizvodnja viška hormona (u slučaju hipertireoze).
- Krajnji korak je kirurško odstranjenje dijela ili cijele štitnjače, što se provodi samo ako za to postoje jasne indikacije. Kirurški zahvat preporučuje se pacijentima koji imaju tumore štitnjače, velike čvoraste guše, izrazite kronične upale štitnjače i sva stanja gdje konzervativno liječenje hipertireoze nije dalo rezultata.
Nakon kirurškog zahvata potrebno je uvesti doživotnu zamjensku hormonalnu terapiju. Nakon nekog vremena organizam se privikne na funkcioniranje bez štitnjače, i s nadomjesnom terapijom, a neki pacijenti već nakon nekoliko dana osjete da su dugogodišnji neugodni simptomi koje je uzrokovala štitnjača nestali. Za nekoliko tjedana pacijenti se vraćaju svojoj uobičajenoj rutini posla i obaveza.
Operacije štitne žlijezde izvode se uz mali operacijski rez, veliki postotak izlječenja, nizak stupanj komplikacija i kratak oporavak. Nova, minimalno invazivna kirurška tehnika operacije štitnjače takozvanim ultrazvučnim škarama omogućuje kraću operaciju, brži postoperativni oporavak i manji postoperativni ožiljak (izvrstan estetski ishod).
Obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o bolestima štitnjače
Foto: Shutterstock
