Zbog uboda krpelja zaraženih virusom, šest je ljudi tijekom posljednjih nekoliko dana završilo na respiratoru Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.
Muškarci s područja Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Osijeka
te Šenkovca i Maruševca su u teškom stanju i s dijagnozom upale mozga i
moždanih ovojnica. Iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević poručuju
kako se,
bez obzira na prošlogodišnje sporadične teške slučajeve, ovakva godina ne pamti.
prof. dr. Bruno Baršić
“Ove godine bilježimo više oboljelih. Štoviše, s ovako se
teškom situacijom svakodnevnog primanja teških slučajeva nismo susreli. Iako
smo svjedočili raznim oblicima bolesti, ovi paralitički slučajevi naših
pacijenata su posebno teški”, poručuje prof. dr. Bruno Baršić,
pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.
Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest rasprostranjena
diljem Europe i Azije. Ona ima sezonski karakter – pojavljuje se u
toplije
godišnje doba, od proljeća do jeseni. I dok se u našem podneblju prvi slučajevi
pojavljuju već u travnju, maksimalna opasnost prijeti u srpnju. Godišnje se u Hrvatskoj
registrira 20 do 50 oboljelih. Prenosilac virusa je krpelj.
“Najugroženije je
područje sjeverne Hrvatske, odnosno sjeverno Zagorje, Pregrada, Koprivnica,
Bjelovar – dakle, krajevi sjeverno od Save. Ovogodišnji posebno teški slučajevi mogu biti
rezultat mutacije virusa, no to se naravno mora potvrditi“, nastavlja prof. dr. Baršić.
Treba naglasiti kako većina zaraženih osoba uopće ne oboli. Ako se bolest i razvije, javljaju se opći znakovi infekcije: vrućica, glavobolja, klonulost. U drugoj fazi, uz
opće simptome, javljaju se i znakovi infekcije središnjeg živčanog sustava – kočenje vrata, povraćanje, intenzivne
glavobolje.
U rijetkim slučajevima dolazi i do upale mozga praćene vrtoglavicom,
pospanošću,
tremorom, paralizom mišića…
Preventiva prije svega
Građanima i povremenim izletnicima stručnjaci savjetuju
upotrebu repelenata, te nošenje prikladne odjeće i
obuće za boravka u prirodi. Tu se ubrajaju dugi rukavi i duge nogavice te zatvorene
cipele. Ako volite boraviti u prirodi, krećite se po očišćenim stazama. Na taj se način
smanjuje mogućnost kontakta s krpeljima. Nakon
povratka iz prirode, temeljito pregledajte tijelo.
Ako se pak želite u potpunosti zaštititi od krpelja, na
raspolaganju vam je cjepivo i to po cijenu od 225 kuna. Kako bi se ostvario najveći
stupanj zaštite potrebno se cijepiti tri puta.
“Cijepljenje se prije svega savjetuje šumskim radnicima i
lovcima koji zbog vlastite profesije moraju ići u divlju šumu. Moram naglasiti
kako Zagreb i zagrebačka regija nisu ugroženi”, zaključio je prof. dr. Bruno Baršić, pročelnik Zavoda za intenzivnu
medicinu Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.
Na udaru su i životinje
Kada
govorimo o krpeljima, ne bismo smjeli zaboraviti na kućne ljubimce.
“Krpelji
nisu opasni samo ako nas ugrizu i otpuste viruse, već njihova prijetnja leži i
u kućnim ljubimcima. Ako su zaraženi ugrizom krpelja, oni mogu prenijeti
bolesti na čovjeka, a tada govorimo o tzv. zoonozama. To su uglavnom
bakterijske bolesti, kao što je lajmska bolest. Njen je najkarakterističniji
simptom pojava prstenastog crvenila na koži, a tretira se antibioticima”,
objasnio je Krunoslav Pužar, dr.vet.med.
“Virusi koje prenose člankonošci, između ostalih i virusi iz porodice Flaviviridae, mutiraju. Teško je reći u kojoj su mjeri bolesti koje oni prenose postale teže i opasnije, jer je očitovanje kliničke slike individualno, dakle, radi se o pojedinom statusu imuniteta. Pojedini organizmi mogu podnijeti veću količinu unesenog antigena. Način na koji će pacijent reagirati na bolest, hoće li joj podlijeći ili će biti primjetna samo blaga upala, ovisi o njegovom općem zdravlju”, tvrdi Krunoslav Pužar, dr.vet.med.
Pri
pokušaju uklanjanja krpelja s površine kože mnoge će ga osobe pokušati namazati
uljem, međutim, stručnjaci ne preporučuju ovaj korak.
“Dišni organi
krpelja nalaze se u njegovom zatku, stoga će se ovaj nametnik ugušiti ako ga
premažete uljem ili voskom. Ovo neće osobito pomoći kod njegovog uklanjanja.
Pazite da pincetom posebno namijenjenoj ovoj svrsi zahvatite glavu krpelja, na području
kod usnog aparata i laganim ga potezima izvlačite ili vrtite kao da vadite čep
iz boce”, objasnio je postupak veterinar Pužar.
K. Ramić
K. Horvat
