Pravo svakog ljudskog bića na život svakako uključuje i pravo na njegov dostojanstven svršetak. Ovo je ponajprije zadaća palijativne medicine – potpune skrbi o bolesniku oboljelom od neizlječive bolesti, na koju ne djeluju ni preventivna niti kurativna terapija.
No, iako je pravo na palijativnu medicinu jedno od osnovnih ljudskih prava na zdravstvenu zaštitu, u Hrvatskoj za ovaj vid zdravstvene skrbi još uvijek nema dovoljno sluha. Prema nekim procjenama, godišnje u Hrvatskoj palijativnu skrb treba oko 30 tisuća ljudi, no dobije je tek njih 200-tinjak. Problem je još izraženiji uzimajući u obzir da Republika Hrvatska još uvijek nema ni jednu ustanovu palijativne medicine uključenu u zdravstveni sustav, niti razvijen sustav edukacije za stručnjake i bolesnike.
Počeci palijativne medicine
Pojam palijativne skrbi razvio se djelovanjem modernog hospicijskog pokreta, koji je oblikovao palijativnu skrb za one koji se približavaju svom životnom kraju. Svjetska zdravstvena organizacija je 1990. godine definirala palijativnu medicinu kao sveobuhvatnu skrb o bolesnicima i članovima njihovih obitelji, s ciljem poboljšanja kvalitete života i promicanja prilagodbe na uznapredovalu ili terminalnu bolest, a sukladno pacijentovim potrebama i željama. Imperativ je nacionalnih vlada većine svjetskih zemalja financiranje i razvoj plana zdravstvenih aktivnosti koji uključuju preventivno, kurativno i palijativno liječenje.
Način provođenja palijativne skrbi
Da bi bolesniku bila pružena prikladna njega, potrebno je angažirati kompetentan multidisciplinarni tim, čiji je osnovni cilj kontrola boli i drugih simptoma te psiholoških, socijalnih i duhovnih problema bolesnika te njihovih obitelji. Brojni aspekti palijativne medicine primjenjivi su i ranije tijekom bolesti, tako da se smatra da ova vrsta liječenja treba obuhvatiti razdoblje od dijagnoze neizlječive bolesti do razdoblja žalovanja nakon smrti bolesnika. Organizacija palijativne medicine potrebna je na svim razinama zdravstvene zaštite (kućne posjete palijativnog tima, bolnički palijativni timovi, ustanove za palijativnu medicinu, klinike, odjeli, hospiciji i dr. ), a više od 120 zemalja u svijetu ima različite modele organizirane palijativne medicine.
Sustav palijativne skrbi u Hrvatskoj
Pojam palijativne skrbi u Zakon o zdravstvenoj zaštiti Republike Hrvatske ušao je još 2003. godine. Njime se predviđa osnivanje hospicija i palijativne skrbi do prosinca 2008. godine. Međutim, do danas u Hrvatskoj nije osnovana nijedna Ustanova za palijativnu skrb, niti se krenulo s razvijanjem sustava edukacije iz područja palijativne skrbi na svim razinama. Brojke govore da skrb o umirućim bolesnicima trenutačno opterećuje zdravstveni sustav s oko 52 milijuna kuna.
Specijalizirana ustanova za palijativnu medicinu taj bi trošak smanjila na 15 milijuna kuna, posebice uzevši u obzir da palijativna skrb ne uključuje samo brigu o starijim ljudima, već prema svim bolesničkim i dobnim skupinama, te obiteljima/njegovateljima oboljelih. Da bi problem bio još složeniji, Medicinski fakulteti u Hrvatskoj ne drže kolegije o palijativnoj medicini, iako se u inozemstvu iz ovog područja nude specijalizacije i subspecijalizacije. Izravna je posljedica da velik broj hrvatskih studenata medicine ne zna što je to palijativna medicina, ili je smatraju marginalnom i nekonkretnom.
Humanitarna akcija “Ostani uz mene”
Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatski centar za palijativnu skrb pokrenuli su humanitarnu akciju “Ostani uz mene”, kojom se inicira osnivanje prve Ustanove za palijativnu medicinu u Hrvatskoj. Ovo je dosad najopsežnija humanitarna akcija s takvom namjenom u našoj zemlji, a cilj joj je senzibilizirati javnost o problemima s kojima se suočavaju bolesnici oboljeli od neizlječivih bolesti te njihove obitelji i prijatelji.
Humanitarna akcija “Ostani uz mene” provodi se na nacionalnoj i regionalnoj razini, od travnja do listopada 2010. godine. U tom je razdoblju predviđen niz javnih događanja edukativnog karaktera u većim hrvatskih gradova tijekom svibnja i lipnja, koje će pratit i prodaja prigodnih artikala s informacijama o mogućnosti uključenja u akciju.
Završetak akcije predviđen je za listopad povodom Svjetskog dana
hospicija i palijativne skrbe, humanitarnim koncertom Tonya Cetinskog,
koji se u akciju uključio kao glazbeni promotor.
Povodom provođenja humanitarne akcije “Ostani uz mene”, tvrtka Sandoz Hrvatska,
jedan od suorganizatora humanitarne akcije, predložila je HZZO-u
sniženje cijene Sandoz lijekova za suportivnu terapiju od 40 do 70
posto, s ciljem omogućavanja odgovarajuće terapije svakom pacijentu koji
za njom ima potrebu. U spomenutu će humanitarnu akciju Sandoz ove godine uložiti između 500 tisuća i milijun kuna.
Ordinacija.hr