Prema procjenama Međunarodne dijabetološke federacije u svijetu 382 milijuna osoba ima šećernu bolest te se procjenjuje kako će broj oboljelih premašiti 590 milijuna do 2035. godine. Dok je u CroDiab registru upisano 241.990 dijabetičara u našoj zemlji, procjenjuje se da zapravo 400.000 osoba ima šećernu bolest. To znači da gotovo polovica osoba niti ne za da ima dijabetes! Naime, ova bolest često često ostaje neprepoznata do trena kada se pojave komplikacije.
O komplikacijama koje šećerna bolest povlači za sobom (zdravstvenim i gospodarskim), mogućnostima njenog liječenja, njenoj prevenciji i savjetima za život s dijabetesom razgovarali smo s doc. dr. sc. Dariom Rahelićem, predsjednikom Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora.
Koje sve komplikacije može uzrokovati šećerna bolest?
doc. dr. sc. Dario Rahelić
Nerijetko osobe sa šećernom bolešću budu hospitalizirane zbog akutnog srčanog infarkta, moždanog udara, oštećenja bubrežne funkcije, gangrene stopala ili smetnji vida i tada im se dijagnosticira šećerna bolest. Upravo ove komplikacije značajno smanjuju kvalitetu života osoba sa šećernom bolešću i povećavaju trošak liječenja. Dijabetička retinopatija je najčešći uzrok sljepoće, dijabetička nefropatija najčešći uzrok bubrežnog zatajenja, a dijabetičko stopalo je najčešći uzrok netraumatskih amputacija nogu.
Bolesti srca i krvnih žila uzimaju najviše života u Hrvatskoj, a šećerna bolest je usko povezana s njima. Kako možemo osvijestiti građane da je riječ o izrazito ozbiljnoj bolesti?
Poznato je da dvije trećine osoba sa šećernom bolešću umire od posljedica srčanožilnih bolesti. Dobrom regulacijom šećerne bolesti, arterijskog tlaka i lipidnog statusa može se smanjiti rizik od bolesti srca i krvnih žila. Najveći je problem što većina osoba sa šećernom bolešću dugo vremena nema simptome. Učestalo žeđanje, mokrenje i gubitak tjelesne mase događa se tek kada je koncentracija glukoze u plazmi (šećera u krvi) visoke. Međutim, dok koncentracije glukoze u plazmi nisu jako visoke nabrojeni simptomi nisu prisutni. Zato je bitna svijest da svatko od nas može imati šećernu bolest, a da to ne zna. Sistematski i preventivni pregledi mogu pomoći u ranom otkrivanju šećerne bolesti, a time i spriječiti razvoj komplikacija. Obiteljski liječnici koji najbolje poznaju svoje bolesnike, njihovu obiteljsku predispoziciju kao i rizične čimbenike za šećernu bolest, izuzetno su važni u prevenciji i ranom otkrivanju šećerne bolesti. Edukacijom osoba s povećanim rizikom moguće je spriječiti ili barem odgoditi pojavu šećerne bolesti. Međutim, edukacija o važnosti prehrane i tjelovježbe treba započeti značajno ranije, već u predškolskoj, tj. školskoj dobi.
Kakav teret za domaće zdravstvo predstavlja šećerna bolest?
Prema trenutno dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj se godišnje troši 2,5 milijarde kuna, tj. 11,49 posto proračuna HZZO-a na liječenje osoba sa šećernom bolešću. Od navedenog iznosa 85,7 posto čine troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti, dok 8,7 posto troškova čine cijene lijekova za šećernu bolest. Upravo navedeni podaci nameću potrebu za prevencijom i što ranijim otkrivanjem šećerne bolesti. Ranim otkrivanjem šećerna bolest bi se počela liječiti prije razvitka komplikacija.
S druge strane, prevencija i rano otkrivanje šećerne bolesti zasigurno bi uzrokovali nove troškove, ali uštede koje bi donijeli neusporedivo su veće. A kad zanemarimo materijalni aspekt, jedan spašeni život, jedna spašena noga ili jedna izbjegnuta sljepoća predstavljaju neprocjenjivu vrijednost.
Koje su nove mogućnosti u liječenju šećerne bolesti i prate li se svjetski trendovi i u Hrvatskoj?
Osobe sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj imaju dostupne praktički sve lijekove za liječenje šećerne bolesti koje postoje bilo gdje u svijetu. Neki lijekovi su na dopunskoj tzv. B listi HZZO-a. S obzirom na financijsku situaciju u Republici Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu, nije realno za očekivati da će svi lijekovi biti u potpunosti pokriveni od strane državnog osiguravatelja. Međutim, pri tome treba uzeti u obzir da navedena participacija ipak bude dostupna većini bolesnika kojima taj lijek treba. Hrvatska dijabetologija u svemu je u korak sa svjetskom.
Ono što sigurno možemo unaprijediti jest još bolja organizacija službe, modernizacija postojećeg registra za šećernu bolest i dostupnija skrb osobama sa šećernom bolešću. Za to je neophodan partnerski odnos Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i hrvatskog dijabetološkog društva. Hrvatsko društvo za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora prepoznaje važnost ostvarenja partnerskog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Ministarstvom zdravlja u svim pitanjima vezanim uz skrb osoba sa šećernom bolešću. Vjerujem da smo na dobrom putu da dosadašnji odnos još više unaprijedimo.
Kako možemo unaprijediti prevenciju šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj?
Tim Novo Nordisk
Prevencija šećerne bolesti nije jednostavna za provedbu. Zahtjeva prilično velika financijska sredstva za učinak koji će biti vidljiv tek za deset ili dvadeset godina. Javnozdravstvene kampanje, preventivni i sistematski pregledi, mediji koji podižu svijest o pravilnoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti ali i važnosti održavanja poželjne tjelesne mase mogu značajno pridonijeti prevenciji šećerne bolesti. Djecu u vrtićima i u školama treba od malih nogu učiti pravilnim životnim navikama.
Ovih dana imamo prilike pratiti sudjelovanje biciklističkog Tima Novo Nordisk u utrci “Tour of Croatia”. Jedan od njihovih ciljeva je uputiti poruku da šećerna bolest ne mora značiti kraj i da se s njoj (ili unatoč njoj) mogu postizati vrhunski sportski rezultati.
Tjelesna aktivnost je izuzetno važan segment liječenja oboljelih od šećerne bolesti. Osobe sa šećernom bolešću tipa 1 od malih nogu razvijaju samodisciplinu u skrbi o šećernoj bolesti. Upravo zbog toga nerijetko i postaju vrhunski sportaši jer vrhunski sport zahtjeva isto takvu samodisciplinu i upornost. Šećerna bolest ne znači kraj bavljenja sportom. Upravo suprotno. O tome svjedoče i sudionici natjecanja prvog profesionalnog biciklističkog tima na svijetu, Tima Novo Nordisk, u kojem su sportaši ujedno i oboljeli od šećerne bolesti tipa 1.
Karmen Pužar
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL, Tim Novo Nordisk
