Poznato je kako razlikujemo četiri vrste krvnih grupa, A, B, 0, AB, a darivanje krvi jedan je od načina na koji možete sačuvati život potpunom neznancu.
Zapravo, krvna grupa nije toliko jednostavna da ju možemo podijeliti na četiri različite grupe, već je do danas u ljudskom rodu otkriveno više od 600 različitih krvnih grupa.
– Ove 4 navedene krvne grupe čine samo jedan od 31 sustava krvnih grupa koji se zove ABO sustav. Ovaj sustav je klinički najznačajniji jer pogrešna transfuzija može imati kobne posljedice za primatelja. Radi se o polisaharidnim antigenima na membrani eritrocita koji se razlikuju kod osoba A i B krvne grupe (AB krvna grupa ima obadvije vrste tih antigena). Nositelji krvne grupe O nemaju te antigene na membrani eritrocita – objasnila je prim. dr. sc. i spec. transfuziolog Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Kako ne bi došlo do neželjenih i kobnih posljedica, važno je zapamtiti nekoliko činjenica:
- A grupa može donirati A i AB krvnoj grupi, no može primati A i 0 grupu
- B grupa može donirati B i AB krvnoj grupi, no može primati B i 0 grupa
- AB grupa može donirati samo AB krvnoj grupi, a može primati krv od sve četiri krvne grupe
- 0 grupa može donirati svima, ali može primiti samo krv osobe s 0 krvnom grupom
- Krvne grupe su nasljedne i nepromijenjive karakteristike našeg organizma čije sve uloge nisu još do kraja istražene i dokazane
Osobine krvnih grupa
Osim što je uloga krvnih grupa izuzetno važna u liječenju pacijenata kojem je potrebna transfuzija krvi, druge se uloge i karakteristike i dalje istražuju. Mnoga istraživanja pokušavaju povezati određenu krvnu grupu s osobinama ljudi ili s većim rizikom od bolesti za što već postoju čvrsti dokazi. Tako je, na primjer, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicnu prenio kako osobe s krvnom grupom 0 imaju ćešće čir na želudcu.
– Puno je istraživanja o povezanosti krvnih grupa i nekih bolesti i ispitivači su zamijetili češću pojavnost nekih bolesti u skupinama nositelja nekih krvnogrupnih antigena. Napretkom molekularnih tehnika, sve više se istraživanja usmjerava na genotipove pojedinih krvnih grupa. Rezultati su zanimljivi i ukazuju na brojne poveznice, ali se ne bi trebali gledati izolirano, kao jedini čimbenici. U svakom slučaju dobro je znati da i nositeljstvo pojedinih antigena može biti dodatni čimbenik za razvoj nekih bolesti. – istaknula je specijalistica transfuziologije Jukić.
Što se tiče osobnosti koje dijele osobe određene krvne grupe, provedeno je japansko istraživanje prema kojem su osobe krvne grupe A odgovorne i sumnjičave, čvrstog karaktera, no također i provokativne, dok su osobe s krvne grupe B razumne i poštene, tolerantne, no promjenjiva mišljenja. Oni koji pripadaju najdarežljivijoj krvnoj grupi su kreativni, vedri i željni isticanja, dok su osobine karakteristične za krvnu grupu AB: osebujnost, osjećajnost, tvrdoglavost i promišljenost. Iako ove povezanosti nisu u potpunosti znanstveno dokazane, svakako su zanimljive činjenice koje nam naša krvna grupa može pokazati.
Moramo li znati svoju krvnu grupu?
Prema podacima HZTM-a, najveći udio Hrvata ima krvnu grupu A, čak 42 posto, dok je najmanji udio onih s AB krvnom grupom, tek 7 posto. Najdarežljivija krvna grupa također nije vrlo rasprostranjena, odnosno imaju je tek od 9 do 17 posto osoba u Hrvatskoj.
Uz svoju krvnu grupu vjerojatno ste primjetili i da se krvne grupe razlikuju i po tome da su RhD pozitivne i negativne, a dr. sc. Jukić objašnjava kako je RhD drugi najupotrebljeniji klinički sustav za određivanje krvi.
– RhD antigen je proteinskog sastava i nalazi se unutar same membrane eritrocita. Kada osoba ima taj protein, kažemo da je RhD pozitivna, a kada ga nema, osoba je RhD negativna, objasnila je.
Ako ne znate svoju krvnu grupu, nije vrijeme za paničarenje.
– Zdrava osoba ne mora znati svoju krvnu grupu, osim, naravno, ako se radi ženama u trudnoći, kada je to obvezno, kako bi na vrijeme prevenirali moguće komplikacije za bebu (hemolitička bolest novorođenčeta!) ili majku i njenu narednu trudnoću. Ukoliko treba transfuzijsko liječenje, transfuzijska služba bolesniku određuje krvnu grupu na vrijeme – naglasila je Jukić.
Darivanje krvi
Pri darivanju krvi, specijalistica transfuziologije Jukić naglašava kako darivatelji trebaju biti osobe od 18 do 65 godina koje su teže od 55 kilograma.
– Darivati krv mogu oni kojima darivanje ne bi štetilo zdravlju, a niti ugrožavalo zdravlje primatelja krvnog pripravka. Dakle, pri odabiru prvo štitimo zdravlje davatelja kroz pregled hemoglobina i razgovor sa liječnikom. Taj razgovor/pregled ujedno prevenira neke i prepoznate rizike za primatelje krvnog pripravka (lijekovi, neka bolesna stanja,..), tako da neke osobe ne mogu biti davatelji krvi i bivaju odbijeno, privremeno ili trajno, zavisno o uzroku – objasnila je.
Prije darivanja, krv prolazi kroz laboratorijsko ispitivanje kako bi se zaštitilo primatelja krvi, a prolazi kroz ispitivanja prisutnosti uzročnika bolesti koje se mogu prenijeti putem krvi, kao i laboratorijsko ispitivanje krvi kako bi se ustvrdila i ABO krvna grupa i RhD krvna grupa, a zatim tek slijedi ispitivanje koja će doza krvi odgovarati bolesniku.
– Suvremena transfuzijska praksa, kojoj i mi u Hrvatskoj pripadamo, ne prakticira obiteljsko davanje krvi. Kod nas se krv daruje nepoznatom primatelju i prima od nepoznatog davatelja. Naravno, da je „sličnost“ unutar obitelji ne samo moguća nego i očekivana jer su krvne grupe nasljedne osobine. Obiteljsko davanje krvi praktiricira se samo u vrlo rijetkim slučajevima kada se radi o izuzetno rijetkim eritrocitnim antigenima (do sada ih je otkriveno preko 600) koji su rijetko zastupljeni, a to je vrlo, vrlo rijetko. – naglasila je.
Pročitajte koju ulogu vitamin K u zgrušavanju krvi, a naučite i što je zaslužno za ravnotežu šećera i masnoće u krvi.
Foto: Shutterstock
G. Horvat
