Brzi test na koronavirus još ne stiže, ali klasični su testovi pouzdaniji i ubrzo će ih uz Infektivnu kliniku provoditi i HZJZ.
Do kraja tjedna ili najdalje početkom sljedećeg, u HZJZ će stići oprema i reagencije za testiranje na koronavirus SARS-coV-2 pa će i ta ustanova moći testirati sve one koji imaju indikaciju. Zasad se testiranja za čitavu Hrvatsku provode samo u Klinici za infektivne bolest Dr. Fran Mihaljević.
Što će vam se dogoditi ako odbijete ići u karantenu i postupiti po rješenju sanitarnog inspektora?
Nije dobro da se testiranja obavljaju na samo jednom mjestu jer što ako se slučajno dogodi neki kvar zbog kojeg to odjednom ne bude moguće? Morali bismo tada uzorke slati nekamo drugamo na testiranje. Osim toga, bude li veći broj uzoraka za testiranje, mi ćemo moći uskočiti, objašnjava dr. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Specifična pouzdanost
To neće biti tzv. brzi testovi kakvi su se počeli proizvoditi u svijetu, već oni isti testovi kakve bolnica Dr. Fran Mihaljević otpočetka upotrebljava.
Naime, neki proizvođači u svijetu najavili su testove koji u vrlo kratkom roku mogu utvrditi prisutnost koronavirusa u organizmu, poput nukleinskog testa koji su razvili u kineskom Nacionalnom institutu za kontrolu i prevenciju virusnih bolesti u suradnji sa stručnjacima visokotehnološke kompanije sa sjedištem u Wuxiju, piše agencija Xinhuanet. Taj kineski test traje tek 15 minuta, krenuli su s masovnom proizvodnjom i tvrde da mogu proizvesti do 4000 kompleta dnevno, a prva serija već se koristi u provinciji Hubei gdje se virus prvi put pojavio.
Svaki test ima svoju specifičnost i pouzdanost. Ovaj koji se koristi u Zaraznoj ima visoku i specifičnost i pouzdanost, a za druge ćemo to vidjeti kad se počnu primjenjivati, navodi Capak.
Test koji koristi Infektivna rezultat pokazuje u roku od tri sata. Taj su rok naveli kad je testiranje krenulo kod nas, međutim poslije se pokazalo da se na rezultate testiranja čeka oko osam sati.
Kraće se na rezultate čeka ako je u postupku testiranja samo jedan uzorak, međutim kad je više uzoraka na testiranju, tu ima više manipulacija, više koraka u procesu, onda to traje dulje, objašnjava dr. Capak.
Testiranje se, dodaje, može raditi iz niza uzoraka – brisa nosa, grla, uzorka sline, bronhalnog lavata, stolice, krvi, ali najčešće se uzimaju brisevi.
Upitani za cijenu testova, u HZJZ-u kažu da se pri naručivanju opreme i reagencije spominjala gruba računica od dvjestotinjak kuna po testiranju, bez troškova ljudskog rada. Svi koji bi se htjeli testirati prema vlastitom nahođenju, dakle da nisu bili u inozemstvu u virusom zahvaćenim područjima ili kontaktirali s osobama kojima je potvrđen koronavirus, to ne mogu učiniti ni uz plaćanje iz vlastitog džepa. Naime, sve rezerve moraju ostati isključivo za one koji imaju indikaciju. A na bolest će se posumnjati ako osoba osjeti simptome gripe ili prehlade, a 14 dana prije toga imala je bliski kontakt s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem obolijevanja od koronavirusa, ako je putovala u područje zahvaćeno koronavirusm ili je radila ili boravila u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se zbrinjavaju oboljeli od COVID-19.
Komunikacija Nacionalnog stožera civilne zaštite i Kriznog stožera Ministarstva zdravstva dobra je jer je redovita i javnosti se dvaput dnevno prenose sve informacije o tijeku i novostima oko koronavirusa. Da nije tako, prozivali bi ih za nemar i nerad. No, i ovako ima zamjerki pa tako mnogi iskazuju nepovjerenje zbog načina na koji mjerodavni nastoje umiriti javnost.
Navodi se statistika koja upućuje na to da je za više od 90 posto ljudi koronavirus blaga prehlada, a zašto su onda zdravstveni radnici obučeni u odijela poput onih svojedobno u Černobilu? Oko oboljelih s gripom nisu tako opremljeni. To zaista uznemiruje – primijetila je jedna čitateljica te iznijela još jednu kontradikciju: “Zaštitna maska koja zapravo ne štiti, istovremeno se nalazi na popisu preventivnih mjera.”
Liječnici se moraju zaštititi
Dr. Capak uzvraća protupitanjem: Pustimo li da doktori i ostalo medicinsko osoblje obole, tko će zbrinjavati pacijente?
Ako obole, morat će svaki od njih po sedam do petnaest dana bolovati pa neće imati tko raditi. Efikasna zaštita protiv gripe je cijepljenje i zdravstveni se radnici cijepe protiv gripe, u mom Zavodu masovno. A koronavirus se ne može zasad suzbiti ni cjepivom ni lijekom ni kemoprofilaksom, objašnjava.
Troslojna kirurška zaštitna maska, dodaje, generalno štiti od virusa, ali ne stopostotno. Kad bi ljudi mislili da su njome sasvim zaštićeni, prilazili bi oboljelom, a virus kroz nju ipak može proći.
Ugledni znanstvenik Ivica Đikić jučer je na N1 upozorio kako zbog klimatskih promjena možemo očekivati još nepoznatih virusa, a s tim se slaže i dr. Capak:
Povijest je puna pojava novih virusa i novih bolesti. Imali smo SARS, prije toga HIV, sada koronu i ne treba očekivati da će to prestati. O nekima znamo više, o nekima manje, o najnovijem ne znamo ništa. Virus gripe mutira svake godine jer pojave se novi sojevi i čeka se pandemijski virus na koji nitko nije imun, podsjeća Capak.
Što znamo o virusima – kako se šire i zašto su nekad tako opasni?
Romana Kovačević Barišić/VL
Foto: Pixsell, Shutterstock
