U Hrvatskoj od slučajnog utapanja godišnje umre čak 85 osoba - kako spriječiti? - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

U Hrvatskoj od slučajnog utapanja godišnje umre čak 85 osoba – kako spriječiti?

Shutterstock

U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj od slučajnog utapanja prosječno godišnje umre 85 osoba, od čega znatno više muškaraca nego žena, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Kod djece u dobi do 19 godina u istom je razdoblju zabilježeno prosječno 5 smrti od utapanja godišnje. Najviše stope smrtnosti od utapanja bilježe se u osoba iznad 65 godina (4,4/100 000 u 2020. godini). Ako pogledamo trendove, postoji lagana tendencija pada smrtnosti od utapanja, a porast nije vidljiv ni u jednoj dobnoj skupini.

U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Hrvatska se u 2019. godini nalazila na 6. mjestu po dobno standardiziranoj stopi slučajnog utapanja.

U samom vrhu se već dugi niz godina nalaze pribaltičke zemlje (Latvija, Litva i Estonija), Slovačka i Grčka. Međutim, i u tim je državama, kao i u Hrvatskoj, vidljiv trend smanjenja mortaliteta od utapanja.

Nedavno je na konferenciji EU-Safety 2022, organiziranoj u Beču od strane Austrijskog odbora za cestovnu sigurnost (KFV) i Europske organizacije za prevenciju ozljeda i promociju sigurnosti (EUROSAFE), prikazana analiza trendova mortaliteta kod djece u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina (2001.-2020.). Rezultati su pokazali značajno godišnje smanjenje mortaliteta od utapanja kod djece u dobi od 0 do 19 godina od 4,9 % godišnje u promatranom razdoblju.

Brzo se umorite dok plivate? Trener objasnio koje su najčešće pogreške i kako ih ispraviti

Treba naglasiti kako je unatoč povoljnim trendovima, svaka smrt od slučajnog utapanja preventabilna, i nužno je nastaviti napore u osvješćivanju javnosti, s posebnim osvrtom na djecu, roditelje i starije osobe o tome kako sigurno boraviti u vodi i moru.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 % u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja smrtno strada 236 000 osoba. Najviše je stradalih, njih 90%, u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama svijeta.

Povećanom riziku od utapanja izložene su sljedeće skupine:

  • mala djeca
  • neplivači
  • osobe muškog spola
  • osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti
  • osobe koje su konzumirale alkohol
  • osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima

PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI

Stalan nadzor djece u vodi

Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.

Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu

Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Svladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88%. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri  plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod svih osoba, djece i odraslih.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Kupanje u rijekama i jezerima  treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Kupanje i plivanje osim zabave, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.

Oprezno ronjenje

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Šećerna bolest i tjelesna aktivnost – trener savjetuje koje vrste treninga odabrati

Izvor: HZJZ

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo