Iako je morfij uobičajeni lijek za postoperativnu i kroničnu bol uzrokovanu tumorima, sve više dokaza upućuju na to da lijekovi protiv boli, koji sadrže opijate, mogu stimulirati i potpomoći rast stanica raka.
Ovaj stav potvrdile su i dvije nove studije koje pokazuju da se zaštitom
 stanica karcinoma pluća od opijata, smanjuje njihova proliferacija migracija i
 invazija. Studije naglašavaju ulogu mu receptora za opijate na tumorskim
 stanicama,  koji bi se mogao iskoristiti
 kao potencijalno mjesto na kojem može djelovati terapija.
“Ukoliko rezultate ovih studija potvrde i klinička istraživanja, moglo bi
 doći do promjene načina na koje kirurškim pacijentima dajemo anesteziju”,
 rekao je  doktor Patrick A. Singleton, profesor
 medicine na sveučilištu Chicago
 Medical Center i voditelj obje studije. “Također se postavlja pitanje
 novih primjena ovih neispitanih lijekova, koji se tek trebaju istražiti”,
 dodaje Singleton.
Teorija da opijati utječu na oporavak od raka polako dobiva sve veću podršku u
 struci.  Sve je započelo 2002. godine s
 istraživanjem u kojem su pacijenti koji su, umjesto intravenske, primili spinalnu
 analgeziju živjeli duže. Nedugo nakon toga, anesteziolog Jonathan Moss,
 primijetio je da su pacijenti koji su tijekom palijativnog liječenja primali
 selektivne blokaktore opijata živjeli duže nego što im je bilo prognozirano.
Dvije nedavne studije utvrdile su da su pacijenti s rakom dojke i prostate koji
 su primali  lokalnu, a ne opću
 anesteziju, imali manje recidiva (ponavljanja bolesti).
Mossovi pacijenti na palijativnoj skrbi primali su metilnaltrekson (MNTX), lijek
 razvijen u 80-im godinama 20. stoljeća koji suzbija opstipaciju (zatvor)
 uzrokovanu opijatima. Lijek je razvio poznati farmakolog Leon Goldberg. MNTX blokira
 periferne nuspojave morfija, ali ne utječe na efekt morfija na bol, čiji se
 centar nalazi u mozgu.
“Radilo se o pacijentima s uznapredovalim stadijem raka, kojima je
 prognozirano još dva mjeseca života”, kaže Moss. “Ipak, nekolicina
 njih poživjela je još pet ili čak šest mjeseci. Zapitali smo se radi li se samo
 o posljedici boljeg rada probavnog sustava ili je u pitanju mogući
 učinak na tumor.”
Tako su Singleton, Moss započeli seriju studija o brojnim perifernim učincima opijata
 i mogućim koristima blokiranja tih učinaka.   
Laboratorijska istraživanja pokazala su da morfij može direktno potaknuti rast
 stanica tumora i spriječiti odgovor imunološkog sustava. Opijati također potiču
 angiogenezu – nastajanje novih žila iz već postojećih – i povećavaju propusnost
 krvnih žila. Ovakvo djelovanje opijata može pogoršati bolesti koje nastaju kao
 posljedica povećane propusnosti krvnih žila 
 kao što je akutna ozljeda pluća što je uočeno u eksperimentalnim
 modelima. U kirurških pacijenata, povećana prpusnost krvnih žila olakšava
 metastaziranje tumora kojima pojačana angiogeneza omogućava lakši rast.  
U najnovijoj studiji Singleton i kolege usredotočili su se na mu opioidni
 (opijatni) receptor kao regulator metastaziranja i tumorskog rasta, te su ispitivali
 su sposobnost metilmaltreksona da ublaži te učinke.
Koristeći dva različita modela stanica raka pluća, ekipa stručnjaka utvrdila je
 da MNTX koči učinke opijata koji potiču razvoj tumora.  U jednoj studiji  koristeći stanice bronhioloalveolarnog karcinoma, stručnjaci su dokazali da MNTX blokira onkogene signale
 (genski signali koji potiču stanice da se diferenciraju u maligne – tumorske) i
 sprječava rast i metastaziranje stanica tumora.
U drugoj studiji, stručnjaci su koristili stanice Lewisovog karcinoma pluća na
 miševima. Kod normalnih se miševa nakon inokulacije tumorskih stanica razvio
 karcinom, dok se kod onih kojima nedostaje mu opioidni receptor karcinom nije
 razvio.  Daljnja
 istraživanja pokazala su da  MNTX smanjuje
 rast stanica raka za 90 posto kod normalnih miševa. Također je uočeno da sprječava
 širenje tumora u okolne stanice u staničnoj kulturi, te rast i metastaziranje
 tumora u miševa. 
Ukoliko se ove laboratorijske studije potvrde i kliničkim istraživanjima, moglo
 bi doći do promjene u metodama anesteziologije tijekom operacija te
 mogućnostima primjene opijatnih antagonista (blokatora) u perioperativnom
 periodu.
D. Šorgić




