Istraživači Sveučilišta u Washingtonu došli su do ovog zaključka proučavajući laboratorijske miševe, a ako se pokaže kako rezultati vrijede i za ljude, ovo bi otkriće moglo predstavljati bitan iskorak u ranom otkrivanju Alzheimerove bolesti za koju je ključno otkriti ju što ranije moguće.
Naime, problemi s pamćenjem koji su karakteristični za senilnost kod ljudi se javljaju tek u kasnijoj fazi bolesti kada su dijelovi mozga već nepovratno oštećeni. Tada je liječenje nemoguće.
Vašingtonski su stručnjaci ustanovili kako su miševi prosječno spavali 40 minuta svaki sat tijekom dana, no jednom kada su se plakovi u mozgu stali nakupljati, njihovo se vrijeme spavanja skratilo na pola sata. Naslage proteina beta amiloida na mozgu predstavlja glavnu karakteristiku Alzheimerove bolesti. Ovaj protein inače normalno oscilira u našem tijelu i oscilira, no nakuplja se u mozgu kod Alzheimerove bolesti.
Alzheimerova bolest u Hrvatskoj
Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 80.000 oboljelih od ove neizlječive bolesti. Iako su pacijentima dostupni određeni lijekovi, oni samo olakšavaju simptome. U nekim slučajevima ti simptomi uključuju i probleme sa snom.
U zapadnom svijetu je sjedilački način života najodgovorniji mogući uzrok ove bolesti, uz pušenje, gojaznost u srednjoj dobi, hipertenziju i šećernu bolest. Ako se zajedno sagledaju, ovi faktori rizika odgovorni su za 50 posto slučajeva Alzheimerove bolesti diljem svijeta. Naime, nezdrava prehrana, cigarete, hipertenzija i visoka razina kolesterola predstavljaju faktore koji mogu oštetiti krvne žile u mozgu te tako dovesti do odumiranja moždanih stanica.
Tri zdrave navike protiv Alzheimerove bolesti
K. Horvat
