Za oštećenje sluha nisu krive samo slušalice i vaš telefon, kriv je i visoki tlak te druge bolesti

slušalice, sluh, muškarac, glasno

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako više od 466 milijuna ljudi ima ozbiljno oštećenje sluha, od toga 34 milijuna djece.

Ovaj podatak podrazumijeva oštećenje sluha od 40 dB na uhu s boljim ostacima sluha kod odraslih, odnosno 30 dB kod djece. Također procjenjuje se da je 1.1 milijardi mladih u dobi između 12. i 35. godine u riziku od oštećenja sluha zbog izlaganja buci (slušanje glasne glazbe, preglasne projekcije u kino dvoranama, koncerti, sportska događanja i sl.). U Hrvatskoj oko 10% populacije ima određeni stupanj oštećenja sluha, a na godinu se rodi oko 300 djece s oštećenim sluhom. Ipak 60% oštećenja sluha u djetinjstvu može se prevenirati (komplikacije pri porodu ili u trudnoći, infekcije, korištenje nekih lijekova itd.). Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, broj osoba s oštećenim sluhom kod kojih je utvrđen invaliditet temeljem tog oštećenja je 15.456 u 2020. godini, u Gradu Zagrebu 2.241. Glavni uzroci gubitka sluha su kronične infekcije uha, rupture bubnjića, traume uha, nakupine cerumena, urastanje tumora, mehanička oštećenja, genetika.

Probir – rehabilitacija – komunikacija

Tema ovogodišnjeg dana uha i sluha posvećena je brizi za zdravlje uha i očuvanje sluha za sve dobne skupine, uz naglasak na probir, rehabilitaciju i komunikaciju. Glavne poruke Svjetske zdravstvene organizacije povodom Svjetskog dana uha i sluha su:

  • Komunikacija i dobar sluh međusobno nas povezuju tijekom cijelog života,
  • Primjerena i pravovremena intervencija i pomoć osobama oštećena sluha olakšava pristup obrazovanju, zapošljavanju i uspješnoj komunikaciji,
  • Potrebno je povećati dostupnost rehabilitacijskih postupaka koji pomažu kod gubitka sluha,
  • Ranu intervenciju se mora učiniti dostupnom kroz zdravstveni sustav.

U svim razdobljima života dobar sluh i komunikacija su važni, osobito u najranijoj dobi. Metoda novorođenačkog probira sluha primjenjuje se odmah u rodilištu kako bi se što ranije uočili problemi sa sluhom. Otkrivanje u ranom djetinjstvu je izuzetno važno zbog pravilnog razvoja kognitivnih sposobnosti. Problemi sa sluhom mogu se javiti i kasnije. Ukoliko se dijete ne odaziva na poziv, ne reagira na podražaje, ne igra se s drugom djecom – potrebno je ispitati sluh.

Sluh najčešće počinjemo gubiti u kasnim 60-im godinama, kod trećine osoba starijih od 65 godina, sluh je oštećen što značajno narušava kvalitetu njihovog života. Izbjegavaju druženja, izoliraju se od okoline, osamljuju. Ukoliko su negativne posljedice smanjenog sluha prisutne dulje vrijeme, ugroženo je mentalno i tjelesno zdravlje starije osobe. Stoga je važno što ranije potražiti primjerenu pomoć jer se pravovremenom reakcijom može usporiti gubitak sluha. Pravilno postavljena slušna pomagala poboljšavaju komunikaciju kod 90% osoba

Rekreacijski gubitak sluha

Znanstvenici upozoravaju da su upravo današnje generacije mladih izložene ozbiljnom riziku od gubitka sluha, i to ne u starijim godinama, nego daleko ranije. Rekreacijski gubitak sluha rezultat je upravo učestale izloženosti buci u slobodno vrijeme prilikom korištenja slušalica i pametnih telefona te preglasnim slušanjem glazbe (obično više od 100 db). Dokazano je da izloženost buci od 85 db tijekom osam sati, s vremenom uzrokuje gubitak sluha. Jačina zvuka tih uređaja šalje glazbu preko slušalica izravno u naše uho i to tako da više ne čujemo ljude oko sebe ili buku prolazećih automobila i tramvaja, što znači da je preglasno i opasno. Zujanje u ušima jedna je od posljedica, odnosno načina, na koje se uho reparira i vraća u prethodno stanje. 

Praktični savjeti za očuvanje sluha

  1. pripazite da se ne izlažete zvuku glasnijem od 85 db - ako ipak morate biti izloženi buci, svakih 15 minuta napravite "tihu" pauzu;
  2. koristite zaštitna sredstva za uši – možete ih nabaviti u svakoj ljekarni;
  3. ako slušate glazbu sa slušalicama, nemojte povećavati zvuk iznad 60% maksimalne razine;
  4. nemojte stajati blizu zvučnika ili pojačivača zvuka;
  5. ako morate povisiti glas da bi vas drugi čuli - znajte da je Vaše okruženje preglasno!
  6. odmah rješavajte infekcije uha;
  7. ako primijetite gubitak sluha koji vam stvara poteškoće u svakodnevnom životu ili osjetite bol u uhu - obratite se liječniku.

Zdrave navike utječu na kvalitetu života pa tako i na dobar sluh

Na povećanje vjerojatnosti za oštećenje ili gubitak sluha značajno mogu utjecati pušenje (aktivno i pasivno), visoki krvni tlak, dijabetes te ostale srčano-žilne bolesti. Najnovija istraživanja otkrivaju da je naš sluh izravno povezan sa zdravljem srčano-žilnog sustava jer dotok krvi u glavu omogućuje ušima da dobro čuju i pravilno funkcioniraju. Općenito, vježbe poboljšavaju cirkulaciju krvi u našem organizmu i zbog toga su bitne želimo li imati dobar sluh. Istraživanja su pokazala da su osobe koje su u svojim 50-im godinama imale dobru kondiciju imale i dobar sluh – kao i mladi. Za zdravlje srčano žilnog sustava i dobar sluh najviše se preporučuju aerobne vježbe - trčanje, plivanje, hodanje.

Naglasak na edukaciji i prevenciji

Strategije koje mogu spriječiti i ublažiti gubitak sluha i njegove posljedice su prevencija - zaštita od preglasnih zvukova u našoj okolini, rano prepoznavanje, testiranje i pravovremeno liječenje upale uha. Izuzetno važna strategija je i osnaživanje osoba kojima je oštećen sluh osiguravanjem rehabilitacije putem slušnih uređaja, titlovanjem filmova, emisija te učenjem znakovnog jezika. 

Pravilnom edukacijom djece i roditelja o razini buke u okolini u kojoj žive, rade ili se zabavljaju te načinu na koji mogu utjecati na smanjenje buke, oštećenja sluha moguće je prevenirati. Ograničavanje izloženosti glasnoj buci, smanjivanje razine buke kada je to moguće ili sklanjanje s mjesta izvora buke, samo su neke od mogućnosti djelovanja jer kada se počinju osjećati šumovi u ušima već je došlo do oštećenja sluha. 

Tekst: Marija Škes, mag. educ. reh., koordinatorica aktivnosti zdravih stilova života, Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo, NZJZ Dr. Andrija Štampar

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!