Srčani udar je uzrokovan koronarnom bolesti koja može zahvatiti bilo koju koronarnu žilu, pa ako se udar dogodio na jednoj žili, a pacijent se ne pridržava preporučenih mjera sekundarne prevencije, bolest će zahvatiti drugu žilu i doći će opet do srčanog udara.
Novim se metodama može predvidjeti novi udar
Danas se sve puno lakše može predvidjeti pa i prevenirati korištenjem metoda intervencijske kardiologije. Prilikom koronografije i primarnoga liječenja srčanog udara vidi se i suženje u drugim žilama te se naknadnim postupcima rade intervencije na njima kako ne bi nastale teže komplikacije u budućnosti.
Ponavljanje srčanog udara danas je puno rjeđe zbog ove dominante metode liječenja. Također, samo postavljanje stenta nije liječenje bolesti, ona se liječi lijekovima koji su pacijentu potrebni.
Kardiolozi otkrivaju 25 nevjerojatnih načina na koji paze na tlak i štite svoje srce
Tko može doživjeti ponavljanje udara i kako ga spriječiti?
Svaki pacijent koji doživi srčani udar ima dodatni rizik za novi, ali pacijent odmah ulazi u fazu sekundarne prevencije. Tada je dužan uzimati lijekove, slušati preporuke Europskog kardiološkog društva, kojih se i mi liječnici držimo kada je u pitanju tretman pacijenta koji su su već doživjeli neki oblik koronarne bolesti.
Može se spriječiti postavljanjem stenta na dodatne lezije koje nisu bile u infarktu, dakle primarno se pacijent zaliječi, a onda slijedi terapija potrebnim lijekovima.
Kada doživi srčani udar, pacijent obično postane jako osjetljiv na vlastito zdravlje, odreće se cigarete, alkohola, masne hrane, posveti se tjelovježbi i izbjegavanju stresa. Dakle, uspjeh ovisi i o pacijentu, njegovoj motiviranosti po pitanju promjena načina života i ponašanja.
Prvi i osnovni simptom srčanog udara je snažna bol! Naučite je prepoznati
Kod srčanog udara “zlatni sat” spašava život!
Pravilno postupanje unutar prvih 60 minuta srčanog udara može spriječiti dugoročne negativne učinke na zdravlje, ali i život pacijenta. Dospije li osoba koja je upravo doživjela srčani udar u bolnicu unutar prvih sat vremena i liječnici odmah započnu s liječenjem, pacijent može očekivati gotovo potpuni oporavak. Tzv. „zlatni sat“ period je koji pacijentu pruža mogućnost preživljavanja i bolju kvalitetu života nakon preživljenog srčanog udara. Drugim riječima, „zlatni sat“ je kritično vrijeme, a kad je u pitanju srčani udar „vrijeme je mišić“, tvrde liječnici.
Srčani mišić počinje odumirati 80-90 minuta nakon što mu je onemogućena opskrba krvlju, a unutar šest sati svi zahvaćeni dijelovi srca pretrpjeti će trajno oštećenje ukoliko izostane reakcija. Dakle, što prije liječnici normaliziraju protok krvi, to će oštećenje na srcu biti manje.
Osim posljedica u vidu trajnog oštećenja srčanog mišića, najčešći ubojica u ranoj fazi srčanog udara je poremećeni ritam rada srca – ventrikularna tahikardija i ventrikularna fibrilacija – oba stanja u kojima srčani mišić ubrzano radi, ali istodobno neučinkovito pumpa krv.
Zato se osoba čim dospije do zdravstvene ustanove (vozilo hitne pomoći ili bolnica) spaja na EKG monitor radi procjene srčanog ritma. Tako se u slučaju abnormalnog ritma odmah može pružiti pomoć ili upotrebom elektro kardioverzije ili primjenom određenog lijeka.
Da biste posljedice srčanog udara sveli na najmanju moguću mjeru od životne je važnosti stići u bolnicu čim prije.
Foto: Shutterstock
