Žene imaju i specifične rizike za moždani udar! Izdvojili smo 4 najvažnija

Danas odjenite nešto crveno i podržite akciju Dan crvenih haljina kojom se želi podići svijest javnosti o specifičnostima moždanog udara u žena.

Cilj akcije je podizanje svijesti o specifičnostima moždanog udara u žena, skretanje pozornosti na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma i na potrebu promjena načina života. Jedna od začetnica ove akcije prof. dr sc. Zdravka Poljaković, predsjednica Hrvatskog Neurološkog društva, poziva sve žene da odjenu nešto crveno i tako pruže podršku.

Moždani udar je prvi uzrok invaliditeta i drugi uzrok smrtnosti u svijetu i u Hrvatskoj, a pogledamo li statistiku što se tiče spola, vidjet ćemo da, pogotovo u dobi od 75. godine naviše, ta bolest znatno češće pogađa žensku populaciju, napominje prof. dr sc. Zdravka Poljaković, te smatra kako se specifičnost ženskog moždanog udara može ukratko sažeti i u tri dokazane tvrdnje: moždani je udar u žena nedovoljno istražen, nedovoljno prepoznat i nedovoljno liječen.

Moždani udar teže pogađa žene nego muškarce! Provjerite vlastiti rizik

Prvi uzrok invaliditeta

Žene se znatno teže oporavljaju, ali i nažalost više umiru od posljedica udara od muškaraca. Tako će mortalitet u žena prema nekim studijama biti i do 1.5 puta veći od mortaliteta u muškaraca. Poremećaj gutanja nakon moždanog udara imat će 15 posto žena u odnosu na devet posto muškaraca, otprilike 30 posto žena u odnosu na 15 do 20 posto muškaraca ne može se samostalno brinuti o sebi, a nepokretnih će ostati 32 posto žena u odnosu na 18 posto muškaraca. Jedan od glavnih razloga za navedenu statistiku je i dob, budući da žene žive dulje, te su generalno gledajući starije od muškaraca u trenutku obolijevanja, a time i podložnije raznim komorbiditetima (ostalim bolestima). Ipak, dio razloga leži i u činjenici da žene češće zanemaruju svoje simptome, kasnije dolaze u bolnicu, teže pristaju na sve metode liječenja i/ili rehabilitacije i češće žive same zbog čega su lošije zbrinute i nakon moždanog udara, ističe prof. Poljaković.

Mlade žene često koriste hormonsku terapiju iz više razloga, a ona u nekim okolnostima može znatno povisiti rizik od nastanka moždanog udara.

Razdoblje trudnoće, poroda i ranog postpartalnog perioda također, uslijed hormonskih promjena, može utjecati na povišeni rizik od nastanka moždanog udara, pa čak i pojedine metode umjetne oplodnje. Osim uobičajenih oblika moždanih udara, događaju se i drugi oblici koji su najčešće posljedica hormonskih promjena tijekom trudnoće, stoga se ponekad i teže prepoznaju odnosno kasnije započnu liječiti – pojašnjava liječnica, a slično se odnosi i na menopauzu i potrebu hormonskog nadomjesnog liječenja.

Migrena, kao jedna od učestalijih bolesti baš u žena, također je povezana s povećanim rizikom nastanka moždanog udara.

Provjerite vlastiti rizik

Odluka o promjeni životnih navika jedna od ključnih odluka u prevenciji prvog ili ponovljenog moždanog udara.

Briga o čimbenicima rizika obuhvaća kontrolu i regulaciju krvnog tlaka, kontrolu srčanog ritma, praćenje i korekciju laboratorijskih parametara (šećera, masnoća), ali i općenito zdrav način života odnosno održavanje primjerene tjelesne težine, održavanje određene razine fizičke aktivnosti, dovoljno sna, očuvanje vlastitog psihičkog integriteta prihvaćanjem ili promjenom stvarnosti iz najbliže okoline što ponekad podrazumijeva i promjenu posla ili promjenu obiteljskih okolnosti koje dovode do nezadovoljstva. Ovi posljednji koraci u promjeni načina života su i najteži, ali ponekad i suštinski, zbog čega je bilo koji oblik psihičke potpore ženama nakon preboljelog moždanog udara izuzetno važan, zaključuje prof. Zdravka Poljaković.

Otprilike u 90 posto slučajeva moždani udar može se spriječiti ako prepoznamo čimbenike rizika i promijenimo stil života. Pušenje, hipertenzija, bolesti srca, povijest bolesti u obitelji, manjak fizičke aktivnosti, šećerna bolest, prethodno doživljeni moždani udar i pretilost samo su neki od važnih faktora koji utječu na rizik. Ishod moždanog udara možemo podijeliti na trećine: trećina oboljelih umire, trećina se dobro oporavlja, a trećina ostaje trajno onesposobljena. Od posljedica se najčešće javljaju blaga slabost jedne strane tijela, kod nekih pareza ruke ili noge, ukočenost zglobova. Sve će nabrojano uvelike otežati život pa je važno što prije u liječenje uključiti cijeli tim koji se sastoji od logopeda, fizioterapeuta i psihologa kako bi osoba imala šanse za što kvalitetniji život. Moždani udar je ozbiljno socioekonomsko pitanje jer bolesnom članu obitelji potrebni su cjelodnevna skrb ili čak smještaj u određene institucije, pomoć patronažne sestre, terapije, na što često nitko od uključenih nije spreman pa o svim mogućnostima treba razgovarati već u bolnici. Također, postoje udruge koje nemaju samo preventivnu, već i edukativnu funkciju pa se njima obitelj uvijek može obratiti za pomoć.

Promjenom stila života te liječenjem bolesti kao što su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol i šećerna bolest te smanjenjem prekomjerne tjelesne težine može se smanjiti rizik za moždani udar.

Znate li svoju krvnu grupu? Neke su podložnije demenciji, moždanom udaru i drugima bolestima