Zdravlje

Zdravlje

Život kako ga piše vitamin D

Vitamin D (ili od milja zvan sunčev vitamin) naširoko je proučavan kao vitamin čija konzumacija za sobom povlači mnoge zdravstvene dobrobiti – no u stvari uopće nije riječ o vitaminu, nego hormonu! Neophodan je u organizmu zbog regulacije apsorpcije kalcija i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan utjecaj na imunološki sustav i druge stanične procese. Skoro pa možemo reći kako je s “trona” zbacio vitamin C kao vitamin nad vitaminima…

Gotovo da nema istraživanja koje nije ustanovilo pozitivan učinak sunčevog vitamina na zdravlje! Tako vitamin D snizuje razinu lošeg kolesterola, pomaže u zaštiti od šećerne bolesti i oboljenja srca, ublažava bol povezanu s fibromialgijom, štiti od senilne makularne degeneracije oka (glavnog uzroka sljepoće kod starijih osoba), ublažava simptome psorijaze, poboljšava mušku plodnost, snizuje rizik od karijesa, raka debelog crijeva, zloćudnog oblika raka kože melanoma, agresivnog raka dojke, rahitisa, osteoporoze i depresije. Naravno, od velike je važnosti i za trudnice. Ne samo da je visoka razina sunčevog vitamina ključna za zdravlje kostiju bebe, nego ona može osigurati jaču snagu ruku i veću mišićnu masu bebe.

Nedavno su znanstvenici otkrili da se imunološki sustav u tijelu ne može aktivirati bez ovog vitamina. Možemo reći kako on ima tri središnje funkcije: regulira imunološki sustav (obrambene sposobnosti tijela), regulira rast stanica (što je pogotovo važno kada su u pitanju maligne bolesti, ali i liječenje kožnih oboljenja, poput ekcema i psorijaze) te regulira hormonalnu ravnotežu.

Postoje dva tipa vitamina D: životinjski kalciferol ili kolekalciferol ili vitamin D3 i biljni
ergokalciferol ili vitamin D2.

Unatoč tome što je toliko bitan i dostupan, vitamin D je često zapostavljen u našim životima. Mnogo je bolesti, kao što su dijabetes, multipla skleroza, depresija, osteoporoza, neplodnost ili maligne bolesti, upravo povezano s manjkom ili nedostatkom sunčevog vitamina. Naime, ove osobe češće obolijevaju od autoimunih bolesti ili infektivnih bolesti (prehlada, gripa…), koje bi pod normalnim okolnostima tjelesni imunološki sustav sam mogao svladati.

Jednako tako, dovoljne količine vitamina D presudne su za apsorpciju kalcija u našem tijelu. Bez vitamina D ono jednostavno ne može apsorbirati kalcij, što čini dodatke prehrani s kalcijem beskorisnima ako imate manjak vitamina D.

Koliko nam je vitamina D potrebno?

Sunčev vitamin zaista nas može zaštititi od bolesti, no kako bi od njega imali takve dobrobiti, moramo unijeti daleko veće količine nego što glasi dnevna preporučena doza.

Stručnjaci preporučuju između 400 i 800 međunarodnih jedinica (IU) vitamina D dnevno kako bi se zadovoljile potrebe organizma, no kada govorimo o povećanim potrebama zbog smanjenja rizika od razvijanja malignih bolesti, unos sunčevog vitamina bi trebao biti znatno veći. Na tom su tragu udruženi američki istraživači ustanovili kako unos 4000 do 8000 međunarodnih jedinica vitamina D može sniziti rizik od raka dojke, kolorektalnog karcinoma, multiple skleroze i dijabetesa tipa 1.

Kako do sunčevog vitamina?

Naše tijelo može samo sintetizirati vitamin D, no za to mu je potrebna pomoć sunca. Ako želite povisiti svoju razinu sunčevog vitamina, liječnici preporučuju najviše 15 minuta izlaganja sunčevim zrakama bez nanošenja kreme sa zaštitnim faktorom. Na taj ćete način sintetizirati otprilike 90 posto dnevne potrebe organizma za ovim vitaminom, a ostatak možete dobiti iz dodataka prehrani ili hrane!

Masna riba, kao što je losos, tuna, skuša, pastrva ili sardina, predstavlja bogat izvor vitamina D. Filet lososa koji teži 85 grama sadrži oko 447 IU vitamina D, a usporedbe radi, ista količina tune iz konzerve sadrži 154 IU. Sunčev vitamin također potražite u mlijeku, soku naranče (koji je često obogaćen vitaminom D), žutanjcima, jetricama (85 grama goveđih jetrica sadrži 50 UI) i margarinu.

Može li se predozirati vitaminom D?

Do predoziranja vitaminom D može vrlo teško doći. Kod svih poznatih prijavljenih slučajeva trovanja ovim vitaminom osobe su uzele najmanje 30.000 međunarodnih jedinica u jednom danu. Sigurnim se smatra sve do 10.000 međunarodnih jedinica dnevno, ali kako biste bili mirni i sigurni, kod uzimanja preko 4000 međunarodnih jedinica dnevno potrebno je napraviti test utvrđivanja vrijednosti ovog vitamina u tijelu. Važno je da oblik vitamina D koji uzimate kao dodatak prehrani bude D3 (kolekalciferol).

Pretraga razine vitamina D

Koncentracija 25-OH vitamina D u serumu odražava
pohranjene zalihe ukupnog vitamina D (D2 i D3) i predstavlja indikator statusa
vitamina D kod pacijenta. Rezultat ovog testa trebao bi biti izmedju 50-80 ng/mL (ili
125-200 nmol/L). Kako biste saznali patite li od nedostatka vitamina D, obratite se poliklinici Synlab Hrvatska, gdje je moguće provesti ovu laboratorijsku pretragu.

Ordinacija.hr

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo