Ako ste osjetljivi na vremenske (ne)prilike – osjećaj je stvaran, a vi ste meteosenzibilna osoba.
Danas će dan obilježiti nepovoljne biometeorološke prilike uz kišu, te uz jugo na Jadranu i neugodnu južinu u unutrašnjosti Hrvatske, piše DHMZ:
I kod manje osjetljivih ljudi je moguća pojava glavobolje, smanjene koncentracije i radnog učinka, lošeg raspoloženja i nervoze te slabog sna. Reumatičarima, te plućnim i srčanim bolesnicima bit će najteže, pa im savjetujemo adekvatnu zaštitu i poštedu od teških poslova.
O utjecaju vremenskih prilika na zdravlje razgovarali smo s najpoznatijim hrvatskim meteorologom, Zoranom Vakulom.
Jesu li promjene vremena danas puno izraženije nego na početku vaše karijere?
Ne mogu pouzdano odgovoriti jesu li promjene u Hrvatskoj izraženije danas nego sredinom 90-ih godina, kad sam počeo raditi. Za takvu ocjenu treba opsežnija analiza i statistika na temelju cijele baze podataka. Ne želim zaključivati kao po onoj pjesmi “Pamtim samo sretne dane”. No, zanimljivo je primijetiti da nam se iz godine u godinu, čak iz sezone u sezonu, događaju neki ekstremni, čak i rekordni meteorološki događaji. Primjerice, ovoga srpnja zabilježeni su novi rekordi u najvišoj dnevnoj temperaturi zraka, a u nedavnom rujnu smo imali nove, nikada do sada izmjerene količine oborine – i najveće dnevne količine i najveće ukupne mjesečne.
I prema informacijama koje primam iz svijeta, moglo bi se zaključiti da su promjene učestalije i žešće, što i ne treba čuditi jer nam je sada atmosfera znatno toplija nego prije pa kod dolaska vlažnijeg, hladnijeg i nestabilnijeg zraka na odviše zagrijanu podlogu dolazi do izraženijih olujnih procesa. Promjene vremena djelovale su na ljude i prije i sada. I na starije i na mlađe. Na nekoga više, na nekoga manje.
Pitaju li vas danas češće kakva je biometeorološka prognoza nego hoće li padati kiša?
Nisam primijetio da je biometeorološka prognoza danas traženije nego prije. No, znam da je i prije, kao i sada, bilo onih koji odobravaju njezino spominjanje u medijima, kao i onih koji smatraju da je ne bi trebalo biti jer je odviše sugestivna i ljudima je lošije čim čuju da su biometeorološke prilike nepovoljne. Njezin osnovni cilj je pripremiti – upozoriti ljude na moguće nepovoljne meteorološke situacije koje bi mogle negativno djelovati na njihovo zdravlje. I dok takva upozorenja nekima pomažu pa si prilagođavaju terapiju, nekima i smetaju. Kao i s mnogočim – i s ovim je teško postići da svi budu zadovoljni. Odavno je poznato djelovanje vremena, posebice promjena vremena na ljude – ne samo na raspoloženje nego i na zdravlje. Temperatura i vlažnost zraka, atmosferski tlak zraka i niz drugih atmosferskih čimbenika djeluje na naš organizam, primjerice na suženje ili širenje krvnih žila, krvni tlak, dišni sustav, po nekim ispitivanjima čak i na osjetljivost živaca…
(Ne) smijete se često? Osmijeh može voditi do uspjeha, zdravlja, boljeg dojma…
Premda to nije uvijek i svakome lako, valjalo bi gledati samo – ili barem što više – pozitivnu stranu svega, kao u onoj poznatoj pjesmi: “Always Look on the Bright Side of Life”. I tješiti se kako nema ili je jako rijetko idealno – samo manje ili više dobro, odnosno loše.
Imate li i vi ponekad problema s “vremenom”?
Ponekad imam, ali nisam primijetio da se sustavno i jednako ponavljaju baš kod istih atmosferskih stanja pa nemam dovoljno argumenata za valjane zaključke. Ali svakako ima dana kada sam pospaniji, nervozniji, razdražljiviji, s učestalijim glavoboljama…
Nekome ipak više odgovara kiša nego sunce…?
Ima nas raznih. I bilo nas je. Još na početku karijere spoznao sam da nije dobro govoriti “loše”/”ružno” i “dobro”/”lijepo” vrijeme. Kiša nekome odgovara više od vedrine, kao i toplina i hladnoća. Različiti smo pa nekome odgovara jedno, nekome drugo. Stoga je na nama meteorolozima koji se bavimo vremenskom prognozom zadatak i cilj što je moguće pouzdanije i detaljnije prognozirati vrijeme, osobito pravodobno upozoravati na ekstremne vremenske događaje, kako bi se ljudi mogli na vrijeme pripremiti, prilagoditi, gdjekad i zaštititi. Nadam se da su korisnici meteoroloških informacija na mnogobrojnim medijskim platformama HRT-a i DHMZ-a, uključujući i HRT METEO aplikaciju za pametne mobilne telefone, zadovoljni količinom i kvalitetom usluga. Naravno, i pritom svjesni kako prognoza uvijek ima vjerojatnost ostvarivanja – zbog teorije kaosa na djelu i još nekih “sitnica koje život znače” koliko god se trudili točnost od 100% za sve meteorološke elemente ne možemo postići, ali možemo prema njoj težiti.
Koliki je utjecaj hrane na naše mentalno zdravlje ako male promjene postaju nove kvalitetne navike
Foto pixsell/Davor Puklavac
