Respiratorne infekcije povezuju se uglavnom s hladnijim periodima, no one nisu imune na vrućine
Mnogi ljudi teže podnose ljetne prehlade i viroze nego jesenske i zimske. Jake grlobolje uglavnom se povezuju s početkom jeseni i zime. No puno su neugodnije i ozbiljnije ljetne grlobolje koje se povezuju s različitim virusima.
To nije jedina zamka, naime, zbog ljetne grlobolje ne inzistira se na testu za streptokok i uglavnom se propisuju antibiotici, što može biti pogrešno, kazao je o ljetnim virozama prim. dr. Saša Srića, pulmolog iz KBC Zagreb.
Liječnik ističe da prebrzo opuštanje nakon naporne i zahtjevne radne godine kod jedne skupine ljudi dovodi do naglog pada imuniteta, a osobito kod osoba koje su sklone respiratornim ili urinarnim infekcijama. Slaba točku u organizmu tada se prezentira u kontekstu najčešće virusnih upala gornjih dišnih putova, nerijetko i virusne upale pluća, a u manjem broju slučajeva i bakterijske infekcije poput pneumonije, gnojne angine, a rjeđi slučajevi uzrokovani streptokokom mogu ishoditi i septičkim zbivanjima uzrokujući i multipla zatajenja organa.
Bitno je naglasiti da su najčešći simptomi povišena tjelesna temperatura, grlobolja, kašalj, curenje iz nosa, a kada se situacija komplicira otežanim disanjem ili ako tjelesna temperatura ne pada, treba potražiti savjet liječnika. Tu su učestalije virusne respiratorne infekcije koje se liječe simptomatski, a nikako antibioticima koji su rezervirani za bakterijske infekcije. Ne smijemo zaboraviti ni na COVID-19 koji se sada javlja samo sporadično i u blažem obliku. naglasio je prim. dr. Saša Srića.
Do jakog imuniteta uz pomoć samo pet namirnica – uvijek ih je dobro imati u kuhinji
Navodi i kako je greška što ljudi najčešće respiratorne infekcije, bilo u donjem bilo u gornjem respiratornom sustavu, povezuju s hladnijim periodima te kako se ne smiju zanemariti takve infekcije i ljeti.
Razvoj infekcija
Ljeti su najviše prisutne enteroviroze, ali dolazi i do respiratornih infekcija. Najčešće su to grlobolja, blago povišena tjelesna temperatura i kašalj. Često su pridruženi i simptomi koji se vežu uz akutni infektivni proljev te zna dolaziti do zabune koji su najčešći uzroci. No, oni su najčešći enterovirusi. Ljudi u odrasloj dobi, kada odlaze na godišnji odmor, dolaze do faze opuštanja i pada imuniteta. U fazi naglog opuštanja, dolazi do pada imuniteta pa je podložnost i razvoj infekcija veća, poručio je prim. dr. Saša Srića naglašujući kako se nikako u ljetnom periodu ne smije zanemariti da su prisutne i bakterijske infekcije.
Napomenuo je i kako ne treba isključiti streptokoknu infekciju. Osobama koje imaju grlobolju za vrijeme visokih temperatura, ističe, neće se odmah prepisati korištenje antibiotika. Uz sebe treba imati simptomatsku terapiju, lijekove za spuštanje tjelesne temperature, terapiju za iskašljavanje.
No, treba se hidrirati, spuštati tjelesnu temperaturu, treba posjetiti liječnika i napraviti osnovnu laboratoriju obradu. Na temelju te obrade treba vidjeti radi li se o virusnom ili bakterijskom infektu, kazao je prim. dr. Saša Srića te dodao da streptokokne infekcije mogu izazvati streptokoknu sepsu, te tu infekciju treba što ranije otkriti.
Dr. Srića kaže kako se na temelju kliničke slike, kada imamo najčešći oblik streptokokne angine, koja se prezentira povećanim krajnicima i drugim čepićima, odmah kreće s ciljanom antibiotskom terapijom, ne čekajući samu analizu. Upozorio je i kako treba uvijek provjeriti s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo plaća li se analiza na streptokok. Dodaje i kako se ljeti ne može zaobići ni legionella.
Nije svaka grlobolja posljedica bakterijske i virusne infekcije, uzrok može biti opasan
Češće je prisutna kod ljudi koji su imunokompromitirani, ali i ostali dio populacije može biti izloženo toj bakteriji. Najčešće se dobiva od neočišćenih i neprovjerenih rashladnih ventilacijskih sustava, a može se zadržavati u aerosolu, boravka u nekakvim vodama, najčešće riječne vode – stajaćice. Legionella opstaje u temperaturama između 20 i 50 Celzijevih stupnjeva. Najčešće se prezentira u blažem obliku bolesti. Ako dolazi do povišene tjelesne temperature iznad 39, pojavljuju se kašalj i otežano disanje te proljevaste stolice, a može doći i do težih oblika i to do zatajenja organa, objasnio je prim. dr. Saša Srića ističući kako u tom slučaju obavezno treba pratiti kliničku sliku i posjetiti liječnika, a bakterija se može detektirati u urinu i liječiti antibioticima.
Prim. dr. Saša Srića naglasio je da nema razlike između ljetne i zimske upale pluća. Zimske su češće bakterijske infekcije u odnosu na ljetne. Zimi su ljudi češće u zatvorenim prostorima i imunitet je slabiji. Ljeti su češće virusne i enterovirusne infekcije.
Vitamin D
Ljetni period upravo je vrijeme koje svi iščekujemo i kada se u potpunosti opuštamo i kada pokušavamo radni i životni tempo koji generiramo tijekom godine prebaciti u “manju brzinu i povući ručnu kočnicu”, a često i nesvjesno to činimo preintenzivno i naglo, upozorav dr. Srića. To može izazvati posljedice po mentalno i somatsko stanje našeg organizma izazivajući prolazne i bezopasne tegobe, ali stil života i promjena navika tijekom ljetnih mjeseci i godišnjih odmora može i ozbiljnije utjecati na zdravlje, a u nekim situacijama može ugroziti i živote.
Nakon boravka u moru i plivanja koje odlično utječe na muskulaturu i kralježnicu kod osjetljivije populacije sugeriramo da se mijenjaju kupaće gaće kako bismo prevenirali upale mokraćnih puteva. Tijekom ljeta bitna je obilna hidracija što znači uzimati i do tri litre tekućine dnevno ravnomjerno raspoređeno preferirajući običnu vodu, negazirana i nezaslađena pića i izbjegavanje alkoholnih napitaka. Ne smijemo dopustiti da budemo žedni jer to je već znak prijeteće dehidracije, kazao je prim. dr. Saša Srića ističući kako je jedan od većih problema ponašanje na suncu i plažama.
Znate li koje je piće najbolje za hidraciju? Ne, nije voda
Svi dolazimo na naša morska odredišta sa željom da dobijemo boju i da plivamo. Naravno da je sunce izuzetno zdravo i, naglašavam, najbogatiji je izvor za imunitet bitnog vitamina D kao što je i more beskrajno značajan izvor opuštanja. Ali i ovdje treba biti s mjerom i oprezan u potpunosti. Izlaganje suncu preporučuje se do 10 i iza 17 sati, a u periodu između navedenog vremena ne sugerira se ni mlađim, zdravim osobama, strogo je kontraindicirano kod kroničnih pacijenata, osobito s kardiovaskularnim smetnjama, dijabetičarima i imunokompromitiranima.
Naglo zagrijavanje na suncu i ulazak bez prethodne adaptacije nerijetko može izazvati akutni koronarni incident, odnosno infarkt miokarda koji dovodi do vazokonstrikcije, odnosno sužavanja koronarnih-srčanih krvnih žila, osobito kod otprije poznatih pacijenata kod kojih ovakvi nepromišljeni postupci mogu i fatalno završiti. Vrlo je bitno pridržavati se preporuka i redovito uzimati propisanu kroničnu terapiju, kaže dr. Srića.
Čuvajmo zdravlje
Vrijeme visokih vanjskih temperatura s kojima se sve češće susrećemo zbog sve aktualnijih klimatskih promjena izazivaju toplinski val koji će kod neke populacije izazvati toplinski udar koji moramo prepoznati i brzo reagirati, objasnio je prim. dr. Saša Srića naglašujući kako osobe koje su doživjele toplinski udar postaju smetene, nerijetko dezorjentirane uz povišenu tjelesnu temperaturu uz često zakazivanje termoregulacije pa izostaje znojenje uz daljnje zagrijavanje tijela uz slabost, suhoću ustiju i žeđ kao znakove dehidracije.
Tada se mora brzo reagirati i osobu smjestiti u hladniji, klimatizirani prostor uz hlađenje vodom i stavljanje hladnih obloga, hidraciju, odnosno otići u hitnu ambulantu gdje se ordiniraju infuzije koloidnih i kristaloidnih otopina uz praćenje funkcije vitalnih organa jer može doći do zatajenja rada bubrega, srčanog popuštanja i multiplog zatajenja organa. Dugotrajno izlaganje suncu i bez zaštitnog faktora može dovesti i do melanoma koji je sve učestaliji. Hrvatska je 16. po učestalosti u EU i druga po smrtnosti, što predstavlja javnozdravstveni problem. U svakom slučaju, uz sve blagodati ljeta i odmora u ovom periodu koji nam je itekako potrebno za sve nove obaveze koje su pred nama bitno je da se slušaju naši savjeti i shvate ozbiljno jer, koliko ih god ponavljali, još uvijek jedna skupina ljudi ne shvaća u potpunosti dok se problem ne dogodi,upozorio je prim. dr. Saša Srića poručujući “čuvajmo živote i zdravlje i uživajmo uz oprez i upozorenja koja nam mogu biti od velike koristi”.
Vitaminima pripremite organizam za jesen
Dr. Srića također ističe kako nakon dugog i toplog ljeta, dolazi opet kišna i hladnija jesen koja često vrlo brzo prelazi u sve toplije zime, ali i vrijeme kada su svi, a osobito oni s lošijim imunosustavom skloniji respiratornim infekcijama. Tada ljudi više borave u zatvorenim prostorima, intenzivnije se druže, a i tada ponovno respiratorni virusi, ali i bakterijske upale pluća dolaze do izražaja.
Pandemija COVID-19 uzela je puno ljudskih života, mnogi su ostali s trajnim posljedicama a i mnogi se, ignorirajući znanost, nisu cijepili, no ipak je virus znatno oslabio pa na temelju iskustva ne očekujemo znatniji porast oboljelih i hospitaliziranih, kaže dr. Srića.
U svakom slučaju, ponovio je kako bi se necijepljeni trebali procijepiti i ne riskirati teži oblik bolesti baš sada kad je najteže prošlo. Predlaže i cijepljenje protiv gripe, koja je proteklih godina bila u stagnaciji no ne zna se što donosi nova sezona, osobito za stariju populaciju, imunokompromitirane i kronične pacijente.
Cijepljenje protiv pneumokoka indicirano je za one s ponavljajućim upalama pluća, onima kojima je odstranjena slezena i svima s oslabljenim imunosnim sustavom. Naglasit ću i da je važno jačanje imunosnog sustava uzimanjem suplemenata, odnosno dodataka prehrani, čija će uloga u održavanju zdravlja nacije biti sve zastupljenija i važnija, ističe dr. Srića.
Također savjetuje uzimanje vitamina C kroz voće, ali i putem tableta, vitamina D koji je jako važan jer štiti od respiratornih infekcija, a mnogi i ne znaju da su u deficitu upravo ovog važnog vitamina, B kompleks,cink i selen tijekom tri mjeseca pa uz pauze, prema indikaciji i nastavak.
Bitna je zdrava i redovita prehrana kao i odmor, ali i san kako bismo uspješno i zdravi odrađivali svoje radne zadatke. Prevencija je najbitniji način da sačuvamo zdravlje i naš imunitet, kaže dr. Srića.
