Što se poroda tiče, ono što uvijek savjetujem svojim trudnicama, porod je zaista nepredvidljiv stoga se trebaju prepustiti stručnjacima i slušati ih jer mi smo tu da ih vodimo kroz porod. Neka budu spremne na sve izazove, ali moraju vjerovati da će sve dobro proći.
Petra Podobnik specijalistica je ginekologije i porodništva, a fetalna medicina i napredne ultrazvučne tehnologije njezin su uži stručni interes. Od samog osnutka, točnije 2008. godine, članica je tima Specijalne bolnice Podobnik, prve i jedine privatne zdravstvene institucije u Hrvatskoj koja uz ambulantnu pruža i ginekološku te porodničku bolničku skrb. Što je plan poroda, što su i čemu služe neinvazivni prenatalni testovi te jesu li u današnje vrijeme trudnice sklonije prirodnom, vaginalnom porodu ili carskom rezu, samo su neke od tema o kojima smo porazgovarali za Ordinacija.hr.
- Što je plan poroda i kako to funkcionira? Koliko često ga trudnice koriste i jesu li to uglavnom prvorotkinje?
U planu poroda trudnice nastoje izraziti sve svoje želje i očekivanja, od pripreme pa do samog poroda. Najčešće se ti planovi odnose na medicinske intervencije koje bi željele izbjeći, što je i nama liječnicima važno – nastojimo svaki porod voditi tako da poštujemo te želje kad god je to moguće.
Većina trudnica koje izrađuju plan poroda pripremaju se za potpuno prirodan porod, pa tako često navode i pojedinosti poput brijanja ili čišćenja crijeva, kao i želju da izbjegnu lijekove za stimulaciju trudova ili druge intervencije. Kada porod protječe uredno, naš je cilj ispoštovati te želje u potpunosti.
Problemi se javljaju kada porod ne ide prema planu, a trudnice moraju biti svjesne da su trudnoća i porod procesi koje je teško unaprijed precizno isplanirati. Često im govorim da bismo bili najsretniji kad bismo mogli znati točno kako će porod teći, no realnost je takva da moramo biti spremni na iznenadne situacije u svakom trenutku, kako bismo osigurali sigurnost i dobrobit majke i djeteta – što nam je glavni prioritet.
U našem rodilištu pristup trudnicama je izrazito individualan i detaljno komuniciramo s njima tijekom svih pregleda, pa često nisu ni u obavezi pisati plan poroda jer mi već znamo njihove želje i očekivanja. Naravno, nastojimo ih uvažiti koliko god je to medicinska situacija dopušta.
- Jesu li u današnje vrijeme trudnice sklonije prirodnom, vaginalnom porodu ili carskom rezu?
Uobičajeno je da, ako nema komplikacija ili medicinskih razloga, porod bude prirodan, odnosno vaginalni. To je naročito slučaj u državnim bolnicama, gdje se carski rez izvodi samo kada postoje stroge medicinske indikacije. U našoj bolnici rodilje imaju pravo izbora, što je vrlo važno.
Želim naglasiti da je potpuno pogrešno mišljenje da žene biraju carski rez zbog hira. Uglavnom su to žene koje su ranije imale teške i traumatične porode ili su imale problema s bebom. One se često psihički ne mogu pripremiti na vaginalni porod i za njih je carski rez jedina mogućnost da kroz porod prođu što sigurnije i s manje traume.
Također, carski rez daje određenu kontrolu nad situacijom, što privlači i starije rodilje, kojih je danas sve više. Mnoge žene koje su se dugo trudile da ostanu trudne, ponekad i deset godina, biraju carski rez upravo zato što žele imati veću sigurnost da će sve proteći u najboljem redu.
Često me pitaju što je bolje – vaginalni porod ili carski rez, ali na to nije moguće dati univerzalan odgovor. Svaki porod je individualan. Rodilje se razlikuju po dobi, tjelesnoj građi i zdravstvenom stanju, a bebe po veličini, težini i položaju. Zato je najvažnije svakom porodu pristupiti individualno, uz poštovanje i brigu o potrebama svake žene.
- Pojavljuju li se neki novi trendovi, nove tehnike?
U posljednjim desetljećima tehnika carskog reza značajno se usavršila. Jedan od ključnih napredaka je uvođenje spinalne anestezije koja majci omogućava da tijekom cijele operacije ostane budna i svjesna te odmah uspostavi kontakt s bebom odmah po rođenju. Osim toga, razvijene su nove metode šivanja, koriste se kvalitetniji materijali, a postoperativna njega je znatno poboljšana – od učinkovitije kontrole boli do primjene zaštitnih antibiotika, što sve ubrzava oporavak.
Mi u našoj bolnici uvijek provodimo tzv. nježni carski rez, koji podrazumijeva pažljiviji pristup te mogućnost da partner bude uz rodilju tijekom cijele operacije. Na taj način mogu zajedno doživjeti iskustvo poroda i trenutak prvog kontakta s bebom, što znatno olakšava ovu proceduru.
Ipak, važno je naglasiti da, bez obzira radi li se o vaginalnom porodu ili carskom rezu, oporavak traje barem šest tjedana. Tijekom tog vremena maternica se mora vratiti na svoje mjesto, a tijelo se oporaviti od velikog fizičkog napora. Zato su nerealne slike s društvenih mreža, gdje žene tjedan dana nakon poroda već imaju ravan trbuh – to jednostavno nije moguće. Pravilna njega i strpljenje u tom periodu ključni su za dugoročno zdravlje majke.
Carski rez daje određenu kontrolu nad situacijom, što privlači i starije rodilje, kojih je danas sve više. Mnoge žene koje su se dugo trudile da ostanu trudne, ponekad i deset godina, biraju carski rez upravo zato što žele imati veću sigurnost da će sve proteći u najboljem redu.
- Koliko se žena u prosjeku godišnje odluči roditi u vašoj bolnici?
Imamo otprilike 500 poroda godišnje, što nam omogućuje da svakoj rodilji posvetimo maksimalnu pažnju i brigu. Kao jedina privatna bolnica za ginekologiju i porodništvo u Hrvatskoj, s više od 17 godina iskustva i preko 6500 obavljenih poroda, trudimo se pružiti vrhunsku skrb.
Jednom mjesečno organiziramo Dan otvorenih vrata, gdje parovi mogu posjetiti našu bolnicu, upoznati članove našeg tima, prikupiti sve potrebne informacije i postaviti pitanja. Edukacija nam je izuzetno važna jer vjerujemo da priprema i informiranost znatno doprinose kvaliteti samog poroda.
Tako trudnicama pružamo priliku da se upoznaju s okruženjem u kojem će roditi, što im pomaže da razviju osjećaj povjerenja i budu opuštenije tijekom samog poroda.
- Koji je prosjek godina kod žena koje rađaju svoje prvo dijete? Koliko se to danas promijenilo u odnosu na prije 30 godina i koji su razlozi? Postoje li rizici za starije rodilje?
Najčešći prosjek dobne skupine naših rodilja je između 30 i 35 godina, no u većim gradovima poput Zagreba sve je češći porast broja žena koje rađaju i s 40 godina, pa čak i kasnije. Bilo da su spontano ostale trudne ili su prošle postupke medicinski potpomognute oplodnje, uključujući i one s donacijom jajnih stanica, danas je moguće ostvariti trudnoću i nakon 45. godine.
Što se tiče rizika, ako je trudnica u dobroj kondiciji, održava normalnu tjelesnu težinu i općenito je zdrava, rizik kod poroda nije značajno veći u usporedbi s mlađim trudnicama. Dakle, dob sam po sebi nije glavni faktor rizika tijekom poroda.
Međutim, dob igra važniju ulogu kod začeća, jer kako se približavamo 40. godini, šanse za prirodnu trudnoću se smanjuju. Jedan od najvećih razloga neplodnosti danas je odgađanje trudnoće, što je često posljedica životnih okolnosti – školovanja, financijske neovisnosti i stabilnosti, pronalaska partnera i stvaranja uvjeta za obitelj. S godinama se, nažalost, kvaliteta jajnih stanica smanjuje, ali važno je napomenuti da je svaka žena individualna.
Kod starijih rodilja mogu se pojaviti određeni rizici poput povećanog rizika za kromosomske anomalije djeteta, zatim tijekom trudnoće razvoj dijabetesa i hipertenzije, no zahvaljujući modernoj tehnologiji i pažljivom praćenju trudnoće, te rizike danas možemo uspješno kontrolirati.
- Posljednjih godina sve su popularniji i neinvazivni prenatalni testovi. Kakvi tu testovi i kako funkcioniraju?
Jedan od najvećih napredaka u fetalnoj medicini u posljednjem desetljeću svakako je uvođenje neinvazivnih prenatalnih testova iz krvi majke. Ovi testovi su potpuno bezopasni jer se temelje na analizi DNK ploda iz majčine krvi, već od 10-og tjedna trudnoće. Sve rodilje imaju određeni rizik da rode dijete s kromosomskom greškom, a zahvaljujući ovim testovima, već u ranoj trudnoći možemo otkriti širok spektar genetskih promjena – od najčešćih trisomija do sitnih delecija kromosoma koje uzrokuju različite genetske sindrome.
Iako su testovi financijski zahtjevniji, s cijenama od 400 do 1000 eura, njihova je prednost u tome što će čak 97% rodilja imati uredne rezultate, što im pruža mir i sigurnost tijekom trudnoće.
- Koji bi bili vaši savjeti rodiljama?
Porod je zaista nepredvidiv proces i zato uvijek savjetujem svojim trudnicama da se u potpunosti prepuste stručnjacima i slušaju njihove preporuke. Mi smo tu da ih vodimo i podržavamo kroz svaki korak, jer je najvažnije da budu spremne na sve moguće izazove, ali i da imaju potpuno povjerenje u medicinski tim. Svaka trudnoća i porod su različiti, stoga je individualan pristup ključan.
Najčešći strah rodilja jest bol, što je potpuno razumljivo. Međutim, zahvaljujući suvremenim metodama obezboljavanja poroda, danas postoji niz mogućnosti za značajno ublažavanje bola. Epiduralna analgezija jedno je od najvećih otkrića u porodništvu jer omogućava da rodilja gotovo uopće ne osjeća bol tijekom cijelog poroda. U našoj bolnici anesteziolog je stalno prisutan i pažljivo prilagođava dozu lijeka kako bi svaka faza poroda bila što ugodnija i bezbolnija za majku.
Važno je da trudnice imaju izbor i mogućnost da tijekom poroda donesu odluku o primjeni lijekova protiv bolova ili epiduralne analgezije. Čak i u situacijama kada se pripremaju za potpuno prirodan porod, mogućnost predomišljanja tijekom samog procesa daje im osjećaj olakšanja i sigurnosti.
Naposljetku, ono što nam je svima zajednički i jedini cilj jest dobrobit majke i djeteta. Upravo zato cijeli naš tim pristupa svakom porodu s posebnom pažnjom i željom da porod ostane jedno prekrasno i nezaboravno iskustvo.
Također, jednako je važna i skrb nakon poroda. Izuzetno je bitno da rodilje dobiju smjernice o tzv. ‘babinju’ koje traje šest tjedana nakon poroda, kako bi se tijelo u potpunosti oporavilo.
U posljednjih godinu dana poklanjamo svim našim rodiljama Dafne vaginalne tretmane usmjerene na jačanje zdjeličnih mišića i mišića dna zdjelice te reparaciju sluznice nakon poroda. Ova terapija je ključna za prevenciju problema koji se mogu pojaviti kasnije u životu, poput inkontinencije ili drugih tegoba koje su česte u menopauzi. Briga o tijelu nakon poroda jednako je važna kao i sama priprema za porod.
(Ida Balog)
