Otkriće čvorića na štitnjači može biti uznemirujuće, no ključan korak u dijagnostici je punkcija tankom iglom. Riječ je o minimalno invazivnom i sigurnom postupku koji s visokom točnošću utvrđuje je li promjena benigna ili zahtijeva daljnje liječenje.
Štitnjača, leptirasta žlijezda smještena na prednjoj strani vrata, ključna je za regulaciju brojnih tjelesnih funkcija. Ponekad se unutar nje mogu formirati čvorići, odnosno kvržice, što je iznimno česta pojava, osobito kod žena. Iako sama pomisao na kvržicu izaziva zabrinutost, važno je znati da je velika većina, čak više od 90 posto, tih čvorića benigna, odnosno dobroćudna. Međutim, kako bi se sa sigurnošću isključila prisutnost karcinoma, liječnici preporučuju dijagnostički postupak poznat kao punkcija tankom iglom (engl. Fine Needle Aspiration – FNA). Ovaj postupak omogućuje uzimanje malog uzorka stanica iz čvora za citološku analizu, a smatra se zlatnim standardom jer je znatno manje invazivan od kirurške biopsije, uz jednaku pouzdanost u postavljanju dijagnoze.
Manje od 30 minuta
Sam postupak punkcije obično traje manje od 30 minuta i izvodi se ambulantno. Pacijent leži na leđima s jastukom ispod ramena kako bi vrat bio blago zabačen i izložen. Liječnik prvo dezinficira kožu vrata antiseptikom, a zatim nanosi gel na bazi vode koji omogućuje bolji prijenos zvučnih valova. Pomoću sonde ultrazvuka, liječnik na ekranu precizno locira sumnjivi čvor. Nakon toga, kroz kožu se u čvor uvodi vrlo tanka, šuplja igla, tanja od one koja se koristi za vađenje krvi. Pacijent se moli da tijekom kratkog postupka uzimanja uzorka ne guta, ne kašlje i ne govori. Igla se pomiče naprijed-natrag nekoliko puta kako bi se prikupio dovoljan broj stanica, a postupak se može ponoviti dva do šest puta na različitim dijelovima čvora kako bi se osigurala što veća točnost nalaza. Iako se može osjetiti blagi pritisak, postupak najčešće nije bolan i lokalni anestetik često nije ni potreban.
Jedna od najvećih prednosti ovog postupka je minimalna priprema. Pacijenti mogu normalno jesti i piti prije dolaska na punkciju. Ipak, iznimno je važno obavijestiti liječnika o svim lijekovima koje uzimate, a posebice o antikoagulansima, odnosno lijekovima za razrjeđivanje krvi poput aspirina. Liječnik će vam vjerojatno savjetovati da privremeno prestanete s njihovim uzimanjem kako bi se smanjio rizik od krvarenja i stvaranja modrica na mjestu uboda. Rizici povezani s punkcijom štitnjače vrlo su rijetki i uglavnom bezopasni. Mogu uključivati manje krvarenje na mjestu uboda. Zahvaljujući preciznom navođenju ultrazvukom, oštećenje okolnih struktura vrata je iznimno rijetka komplikacija.
Većina pacijenata može se odmah vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima, a zavoj se može skinuti već nakon nekoliko sati
Nakon završetka postupka, liječnik će lagano pritisnuti mjesto uboda kako bi zaustavio eventualno krvarenje te će ga prekriti malim zavojem ili gazom. Većina pacijenata može se odmah vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima, a zavoj se može skinuti već nakon nekoliko sati. Preporučuje se ne tuširati se i ne močiti područje uboda 24 sata nakon biopsije. Moguća je pojava blage boli ili osjetljivosti na vratu tijekom sljedećeg dana ili dva, što se uspješno može ublažiti hladnim oblozima ili bezreceptnim analgeticima poput paracetamola. Nalazi citološke analize obično su gotovi za nekoliko dana do dva tjedna, ovisno o laboratoriju, nakon čega će vas liječnik obavijestiti o rezultatima i daljnjim koracima.
Što nalazi mogu pokazati?
Patolozi klasificiraju nalaze prema Bethesda sustavu, koji ima šest kategorija. Najčešći nalaz, u 60 do 70 posto slučajeva, jest benigni, što znači da čvor nije kancerogen i rizik od zloćudnosti je manji od 3 posto. U tom slučaju obično se preporučuje samo redovito praćenje ultrazvukom. S druge strane, maligni nalaz se javlja u oko 5 posto biopsija i s 97-99 postotnom sigurnošću ukazuje na rak, što gotovo uvijek vodi prema kirurškom liječenju. Između te dvije krajnosti nalazi se značajan postotak (oko 25-35 posto) neodređenih nalaza. To znači da stanice imaju neke atipične karakteristike, ali nedovoljne za konačnu dijagnozu. U takvim situacijama, ovisno o podkategoriji, rizik od raka kreće se od 5 do 30 posto, pa liječnik može preporučiti ponavljanje punkcije, napredno molekularno testiranje uzorka ili operaciju. Ponekad je uzorak nedijagnostički, što znači da nije prikupljeno dovoljno stanica za analizu, pa je postupak potrebno ponoviti.
Kada je punkcija uopće potrebna?
Nije svaki čvorić na štitnjači kandidat za biopsiju. Liječnik će odluku donijeti na temelju ultrazvučnih karakteristika čvora. Punkcija se najčešće preporučuje za čvorove veće od 1 do 1,5 centimetara koji su solidne (čvrste) građe, imaju nepravilne rubove ili sadrže sitne nakupine kalcija (mikrokalcifikacije). Također, osobe s određenim stanjima, kao što je Hashimotov tireoiditis, autoimuna bolest štitnjače, mogu imati povećan rizik od razvoja čvorova koji zahtijevaju daljnju obradu. Konačnu odluku uvijek donosi liječnik, endokrinolog ili radiolog, koji će procijeniti sve faktore rizika i karakteristike čvora prije nego što preporuči ovaj siguran i iznimno koristan dijagnostički postupak. ( Ordinacija.hr )
