Veliko američko istraživanje pokazalo je da osobe koje prestanu pušiti imaju značajno manji rizik od razvoja demencije. Stručnjaci ističu da su koristi još veće kada se prestanak pušenja kombinira sa zdravim životnim navikama.
Pušenje je već dugo poznato kao jedan od vodećih čimbenika rizika za brojne kronične bolesti, uključujući bolesti srca, pluća i različite vrste karcinoma. No sve više istraživanja pokazuje da cigarete ostavljaju ozbiljne posljedice i na zdravlje mozga.
Novo veliko istraživanje donosi ohrabrujuću vijest za milijune ljudi koji razmišljaju o prestanku pušenja. Znanstvenici su otkrili da osobe koje ostave cigarete imaju značajno manji rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji nastavljaju pušiti.
Sve što trebate znati o KOPB-u – kroničnoj bolesti čiji je glavni uzrok pušenje
Prestanak pušenja povezan s manjim rizikom od demencije
Analiza podataka više od 32.000 odraslih osoba starijih od 50 godina pokazala je da bivši pušači imaju približno 16 posto manji rizik od razvoja demencije nego osobe koje nastavljaju pušiti.
Istraživači su pratili sudionike tijekom više od dva desetljeća te bilježili njihove životne navike, zdravstveno stanje i promjene kognitivnih sposobnosti. Rezultati sugeriraju da prestanak pušenja može imati dugoročan zaštitni učinak na mozak.
Posebno je zanimljivo da se korist povećavala s vremenom. Kod osoba koje su dulje godina bile nepušači rizik od demencije postupno se približavao razini ljudi koji nikada nisu pušili.
Kako pušenje šteti zdravlju mozga?
Stručnjaci ističu da pušenje negativno djeluje na mozak na nekoliko načina.
Kemikalije iz duhanskog dima mogu oštetiti krvne žile i smanjiti protok krvi prema mozgu, što dugoročno povećava rizik od kognitivnog propadanja. Pušenje također potiče kronične upalne procese i oksidativni stres, koji mogu ubrzati starenje moždanih stanica.
Osim toga, pušači imaju veći rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti, stanja koja su usko povezana s razvojem demencije u starijoj životnoj dobi.
Važnu ulogu ima i tjelesna težina
Jedan od zanimljivijih nalaza istraživanja odnosi se na promjene tjelesne težine nakon prestanka pušenja.
Naime, osobe koje su nakon prestanka uspjele održati stabilnu težinu ili su dobile tek nekoliko kilograma ostvarile su najveću korist kada je riječ o smanjenju rizika od demencije.
S druge strane, kod ispitanika koji su značajno povećali tjelesnu težinu zaštitni učinak bio je manje izražen.
To ne znači da bi strah od debljanja trebao odvratiti ljude od prestanka pušenja. Stručnjaci naglašavaju da su zdravstvene koristi od odricanja cigareta daleko veće od potencijalnih negativnih posljedica umjerenog povećanja tjelesne težine.
Zdrave navike pojačavaju pozitivan učinak
Prestanak pušenja samo je jedan korak prema očuvanju zdravlja mozga. Znanstvenici ističu da najbolji rezultati dolaze kada se ta odluka kombinira s drugim zdravim navikama.
„U našem istraživanju pokazalo se da su koristi bile izraženije što je prošlo više vremena od prestanka pušenja“, izjavila je za Medical News Today glavna autorica studije dr. sc. Hui Chen sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta Zhejiang.
Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, kvalitetan san i održavanje zdrave tjelesne težine mogu dodatno smanjiti rizik od kognitivnog propadanja.
Važna je i kontrola krvnog tlaka, razine šećera u krvi i kolesterola, budući da su svi ti čimbenici povezani sa zdravljem krvnih žila i funkcijom mozga.
Nikada nije kasno za prestanak pušenja
Jedna od najvažnijih poruka istraživanja jest da koristi od prestanka pušenja nisu rezervirane samo za mlađe osobe. Čak i ljudi koji ostave cigarete u srednjoj ili starijoj životnoj dobi mogu značajno smanjiti rizik od demencije i očuvati kognitivne sposobnosti.
Iako ne postoji jamstvo da će prestanak pušenja u potpunosti spriječiti razvoj demencije, rezultati potvrđuju da je riječ o jednoj od najvažnijih odluka koje pojedinac može donijeti za dugoročno zdravlje mozga.
Ordinacija.hr
