Spolne bolesti utječu i na partnere oboljelih te na reproduktivno zdravlje, a često su povezane i sa stigmom i diskriminacijom, upozorava struka!
Iako se prema dostupnim epidemiološkim podacima o učestalosti obolijevanja i hospitalizacije ne uočava velik broj oboljelih od spolno prenosivih bolesti (SPB) na godišnjoj razini u Hrvatskoj, SPB se smatraju bolestima od javnozdravstveng značaja zbog činjenice da ne utječu samo na spolno zdravlje oboljelih, već i na njihove partnere te reproduktivno zdravlje, a često su povezane i sa stigmom i diskriminacijom.
Tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća bilo je puno oboljelih od sifilisa i gonoreje, broj oboljelih od ovih bolesti je bio i po nekoliko tisuća godišnje. Tijekom 80-ih, kada se pojavio novi virus – HIV i bolest koju uzrokuje – AIDS, u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj provođene su opsežne edukativne kampanje o zaštiti od infekcije HIV-om, što je ujedno pozitivno utjecalo i na smanjenje broja oboljelih od drugih spolno prenosivih bolesti.
Takozvane „klasične spolno prenosive bolesti“, gonoreja i sifilis, rjeđe se pojavljuju posljednjih deset godina. U novije vrijeme, zbog velikog broja zaraženih osoba, komplikacija koje mogu uzrokovati i za sada još nezadovoljavajućih mogućnosti potpunog izlječenja, problem predstavljaju virusne infekcije tj. virusne spolno prenosive bolesti kao što su infekcija HPV-om, hepatitisom B i C te nespecifične, odnosno negonokokne urogenitalne infekcije – uretritis i cervicitis uzrokovani klamidijom, mikoplazmom, ureaplazmom.
Znate li kako se možete zaraziti hepatitisom A, B ili C – je li baš vaše ponašanje rizično?
Infekcija HIV-om te virusni hepatitisi B i C imaju nisku učestalost u općoj populaciji, no njihova pojavnost puno je veća u određenim populacijama koje imaju veći rizik za zarazu. Prema putu prijenosa, među svim dosad zabilježenim slučajevima infekcije HIV-om, velika većina oboljelih zarazila se spolnim putem, a najčešće prijavljen put prijenosa je spolni odnos među muškarcima. Zahvaljujući cijepljenju protiv hepatitisa B, broj novooboljelih od hepatitisa B kontinuirano je u padu (od 1999. godine cijepe se svi učenici u šestom razredu osnovne škole, a od 2007. godine i dojenčad). Infekcija HIV-om, sifilis i gonoreja češće su u muškaraca nego u žena.
U Hrvatskoj ne zamjećujemo velik broj niti porast ukupnog broja SPB kakav se zamjećuje u većini zemalja Europske Unije, ali se među oboljelima zamjećuje povećanje udjela muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima.
Nove mogućnosti prevencije i liječenja SPB kao što je predekspozicijska profilaksa infekcije HIV-om (PrEP – uzimanje antiretrovirusnih lijekova prije spolnog odnosa kako bi se spriječio prijenos HIV-a) i novi antivirusni lijekovi, nose nove izazove i potencijalni rizik širenja drugih spolno prenosivih bolesti te je važno kontinuirano provoditi edukaciju o važnosti korištenja zaštite kondomom, preventivnih pregleda i testiranja osoba koje su bile u situaciji u kojoj su se mogli izložiti zarazi.
1. zabluda: Zaštita kondomom nije potrebna pri oralnom spolnom odnosu
Činjenica: Spolno prenosive bolesti (SPB) prenose se spolnim putem, što uključuje vaginalni, analni i oralni spolni odnos. Rizik za prijenos spolno prenosivih bolesti najveći je kod analnog, a najmanji kod oralnog spolnog odnosa, ali ipak određeni rizik postoji te je zaštita potrebna i kod oralnog odnosa, pogotovo ako spolne tekućine (sjemena tekućina, vaginalni sekret) dospiju u usta i ako postoje oštećenja u ustima (ranice, afte, krvarenja desni). U svim slučajevima spolnog kontakta važno je spriječiti kontakt sluznica i razmjenu tjelesnih tekućina te time i prijenos uzročnika spolno prenosivih bolesti. Zaštita kod oralno-penilnog odnosa je kondom, a za oralno-vaginalni odnos postoji specijalna folija od lateksa ili poliuretana.
2. zabluda: Rizik prijenosa isti je za sve SPB i u svim situacijama
Činjenica: Rizik zaraze nije jednak za sve infekcije. Za neke infekcije rizik je veći, odnosno njima se, uvjetno rečeno, možemo lakše zaraziti. Rizik prijenosa sa zaražene na zdravu osobu ovisi o: vrsti infekcije, količini uzročnika, vrsti izlaganja odnosno spolnog kontakta, učestalosti izlaganja i spolu (za neke infekcije rizik je veći za žene). Rizik prijenosa zaraze pri jednom nezaštićenom spolnom odnosu (ako je jedna osoba zaražena) veći je za sifilis, gonoreju, infekciju mikoplazmom, genitalni herpes, infekciju HPV-om i klamidijsku infekciju nego za prijenos infekcije HIV-om. Analni spolni odnos nosi veći rizik, a oralni najmanje.
Ljeti je rizik od spolnih bolesti puno veći, a zbog pandemije stručnjaci savjetuju kako se zaštititi
3. zabluda: Štite li kontracepcijske pilule od spolno prenosivih bolesti?
Činjenica: Ne. Kontracepcijske pilule ne štite od spolno prenosivih bolesti već štite od neplanirane trudnoće. Djeluju tako da sprječavaju ovulaciju i otežavaju uvjete za oplodnju (začeće) utjecajem na spolne hormone u tijelu. Mogu se koristiti i za liječenje nekih bolesti i stanja u kojima je potrebna regulacija hormona. Kondomi štite istovremeno i od SPB i od neplanirane trudnoće.
4. zabluda: Spolno prenosiva bolest može se dobiti kupanjem u bazenu ili uporabom toaleta
Činjenica: Spolno prenosive bolesti ne mogu se prenijeti prilikom uobičajenog kupanja u bazenu ili uporabom (javnog) toaleta. Spolno prenosive bolesti prenose se spolnim putem prilikom intimnog kontakta kod kojeg se razmjenjuju tjelesne spolne tekućine. Teoretski, može doći do prijenosa nekih SPB i nespolnim putem, odnosno kontaktom sluznice i predmeta koje je koristila zaražena osoba (npr. kontaktom s kontaminiranim predmetima kao što su vlažni ručnici, vlažno rublje, dijeljenje neopranih seksualnih igračaka), no to su izuzetci. Uzročnici SPB vrlo su osjetljivi i ne mogu preživjeti izvan tijela te je za prijenos nekog zaraznog uzročnika spolno prenosive bolesti neophodan izravan intimni dodir sa zaraženom osobom uz razmjenu tjelesnih tekućina.
5. zabluda: Spolno prenosive bolesti mogu se prenijeti samo spolnim odnosom odnosno penetracijom
Činjenica: Spolno prenosive bolesti prenose se nezaštićenim spolnim odnosom (bez uporabe kondoma) koji može biti analni, vaginalni i oralni. Neke SPB mogu se prenijeti bez penetracije, dovoljan je i intimni dodir „kože ili sluznice o kožu ili sluznicu”, kao kod infekcije humanim papiloma virusom (HPV-om) ili genitalnim herpesom. Također, neke SPB kao što su svrab i stidna ušljivost, osim neposredno, intimnim kontaktom, mogu se prenijeti i posredno, preko kontaminiranih predmeta, npr. zajedničkim korištenjem ručnika, donjeg rublja, posteljine. Također, neke SPB mogu se prenijeti krvlju ili s majke na dijete tijekom trudnoće i poroda (infekcija HIV-om, virusnim hepatitisom). Krvlju se prenose najčešće korištenjem tuđeg, rabljenog pribora kod injektiranja droga, mogu se prenijeti i kontaktom zaražene krvi sa sluznicom ili oštećenom kožom, tetovažom ili piercingom u nesterilnim uvjetima. Prijenos transfuzijom krvi ili krvnih preparata ili transplantacijom organa ili tkiva u današnje vrijeme praktički je eliminiran, jer se donori i donirana krv ili krvni preparati obavezno testiraju na HIV i druge krvlju prenosive infekcije.
6. zabluda: Kukci koji se hrane krvlju, kao što je komarac, mogu prenijeti infekciju HIV-om ili druge SPB
Činjenica: Infekcija HIV-om, ni druge SPB ne prenose se ubodom komarca niti preko drugih domaćih ili divljih životinja. Domaćin HIV-u i drugim uzročnicima SPB može biti isključivo čovjek.
7. zabluda: Osobe koje žive s HIV-om ne mogu obavljati određene poslove
Činjenica: Mogućnost obavljanja određenih poslova ili zanimanja određuje se prema zdravstvenoj sposobnosti osobe odnosno prema procjeni može li osoba na temelju zdravstvenog stanja obavljati određene poslove. U Hrvatskoj postoje određena ograničenja za rad u policiji i vojsci te se ocjena radne sposobnosti određuje na temelju specijalističkih nalaza i ispitivanja. Prema zakonskim propisima i etičkim načelima, svatko ima pravo na tajnost medicinske dijagnoze pa tako ni osobe koje žive s HIV-om ne moraju poslodavcu reći za svoju dijagnozu.
8. zabluda: Osoba koja živi s HIV-om jednako je zarazna za druge bez obzira uzima li lijekove ili ne
Činjenica: Iako se infekcija HIV-om ne može izliječiti, napredak u liječenju pretvorio je infekciju HIV-om u kroničnu bolest koja se uspješno liječi. Ako se HIV dijagnosticira i ako osoba redovito uzima propisane antiretrovirusne lijekove i ima nemjerljivu viremiju (količinu virusa u krvi) ona ne može prenijeti virus na drugu osobu, čak ni na svoje spolne partnere. Međutim, i dalje je potrebno pridržavati se mjera odgovornoga spolnog ponašanja jer postoje i druge spolno prenosive bolesti.
9. zabluda: Po izgledu osobe možemo prepoznati da ima spolno prenosivu bolest
Činjenica: Spolno prenosive bolesti često ne uzrokuju simptome tijekom dužeg vremena ili su oni vrlo oskudni te osoba dugo vremena izgleda i osjeća se zdravo. Zbog toga se često događa da zaražene osobe ne znajući da su zaražene ne traže liječničku pomoć te infekcije mogu prenijeti svojim spolnim partnerima.
10. zabluda: Dvostruki kondom pruža dvostruku, odnosno bolju zaštitu
Činjenica: Ne. Korištenje dva kondoma istovremeno ne pruža dvostruku zaštitu. Pri uporabi dvaju kondoma istovremeno, veća je mogućnost pucanja ili skliznuća kondoma zbog trenja.
11. zabluda: HIV se može prenijeti zrakom, tj. kihanjem ili kašljanjem, rukovanjem, razgovorom s osobom koja živi s HIV-om
Činjenica: Infekcija HIV-om prenosi se spolnim putem, krvlju te tijekom trudnoće i porođaja s majke na dijete. U Hrvatskoj je spolni kontakt glavni put prijenosa infekcije HIV-om. HIV se ne prenosi zrakom, odnosno kašljanjem, kihanjem, dodirom kože sa suzama ili slinom, općenito se ne prenosi socijalnim kontaktima.
HIV se može prenijeti putem nezaštićenog spolnog odnosa ili putem dijeljenja rabljenih igala i pribora od osobe koja ima mjerljivu viremiju. Nema nikakvog rizika za zarazu uobičajenim dodirivanjem, ljubljenjem, kihanjem, kašljucanjem…. Više informacija možete pronaći u mobilnoj aplikaciji Spolno zdravlje ili na www.spolnozdravlje.hr.
Tekst pripremili: Stručni tim savjetnika, Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (www.huhiv.hr), prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., HZJZ, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, Odjel za HIV, krvlju i spolno prenosive bolesti
Kondilomi ili spolne bradavice: Što morate znati o najčešćoj spolno prenosivoj bolesti današnjice
Foto: Shutterstock
