Ako uzimate antibiotike i želite da vam pomognu i ubuduće, imajte na umu 4 ključne stvari

lijek, antibiotik, doktor, Shutterstock 292061255

Nepotrebno i nepravilno uzimanje antimikrobnih lijekova te razvoj otpornosti mikroba, bakterija i gljiva na antimikrobne lijekove jedni su od najvećih javno-zdravstvenih izazova 21. stoljeća, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, što je dodatno došlo do izražaja tijekom pandemije COVID-19.

Iz sjene pandemije bakterijske antimikrobne rezistencije ove su godine po prvi puta izašle i gljivične infekcije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) rastućem je izazovu otpornosti mikroorganizama na lijekove dodala i prvi popis gljivičnih patogena koji predstavljaju najveću prijetnju ljudskom zdravlju, upozoravajući kako su neki sojevi sve otporniji na lijekove i sve su rašireniji.

Otpornost na antibiotike, iako nije bolest kao takva, primjer je globalne prijetnje zdravlju koja već pogađa zemlje u razmjerima pandemije. Nastavi li se trend rasta antibiotske rezistencije, i manje bi infekcije mogle postati opasne po život, ozbiljne bi infekcije moglo postati nemoguće liječiti, a mnogi bi rutinski medicinski postupci mogli postati previše rizični za izvođenje.

S druge strane, antibiotska rezistencija značajan je trošak i za gospodarstvo jer, osim smrti i invaliditeta, produljena bolest rezultira i dužim boravkom u bolnici, potrebom za skupljim lijekovima i financijskim izazovima za pogođene. Svaki dan jedan od tri bolesnika u zemljama EU-a primi barem jedan, a jedan od dvadeset korisnika doma za starije i nemoćne primi barem jedan antimikrobni lijek. Ne poduzmu li se konkretne mjere, očekuje se da će rezistencija na antimikrobne lijekove do 2050. uzrokovati čak 10 milijuna smrti diljem svijeta – više nego što trenutno ljudi umire od raka. U Europi svake godine gotovo 33.000 ljudi umire od infekcija uzrokovanih bakterijama koje su otporne na antibiotike. Uz to, svi dosadašnji podaci upućuju da bi i pandemija koronavirusa mogla pridonijeti porastu rezistencije na antibiotike, a po prvi put i rezistenciji gljiva.

Odgovornost za racionalnu upotrebu antibiotika je na svima nama – liječnicima, ljekarnicima i građanima. Liječnici se trebaju kontinuirano i ustrajno educirati te pridržavati Smjernica za propisivanje antibiotika. Pokazalo se da je antimikrobna rezistencija reverzibilna, što znači da sada već imamo povoljne rezultate na osjetljivost nekih antibiotika u liječenju urinarnih infekcija i pneumokoka nakon što smo ih određeno razdoblje maknuli iz prve linije propisivanja. To nam daje nadu da nije sve izgubljeno. Kada je riječ o građanima, osnovna je poruka – veliko NE samoliječenju, uzimanju antibiotika bez preporuke liječnika, naglasila je izv. prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., specijalistica kliničke mikrobiologije iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” na online panelu „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“ koji se održao povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW), koji se obilježava od 18. do 24. studenoga. Ovogodišnja se kampanja provodi pod sloganom „Zaustavimo superbakterije. Zaštitimo budućnost“.

Uz moderatora, Svena Pala, dr. med., nacionalnog koordinatora WAAW-a (World Antimicrobial Awareness Week), ispred ISKRA-e (Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike) za Hrvatsku, na panelu je sudjelovao i izv. prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. med., specijalist opće medicine koji je upozorio da je ključ smanjenja prekomjerne upotrebe antibiotika – edukacija pacijenata i liječnika.

Uz kontinuiranu edukaciju trebamo i nacionalne smjernice koje uključuju lijekove protiv infektivnih bolesti tzv. antimikrobne lijekove i protokole koji se oslanjanju na realnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj. To je pothvat čiju vrijednost treba cijeniti i pothvat koji treba što prije realizirati, izjavio je prof. Tiljak.

Na razvoj otpornosti na antibiotike utjecao je i COVID-19, koji je povećao neodgovarajuću upotrebu antimikrobnih lijekova, poremetio rutinsku prevenciju i kontrolu infekcija u zdravstvenim ustanovama te preusmjerio resurse od AMR praćenja i odgovora. Pridoda li ste tome i upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o rezistenciji gljivičnih infekcija na antifungike, svijest o ispravnom i odgovornom korištenju bit će od velike važnosti za očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova, pa tako i antibiotika te buduću stabilnost zdravstvenog sustava.

Sudionici panela su istaknuli i nekoliko ključnih poruka budući da svaki pojedinac svojim odgovornim ponašanjem može doprinijeti očuvanju djelotvornosti antibiotika:

  1. antibiotici su djelotvorni samo protiv bakterijskih infekcija, ne pomažu u liječenju infekcija uzrokovanih virusima poput običnih prehlada ili gripe niti sprječavaju širenje virusa na druge osobe niti protiv infekcija uzrokovanim gljivama;
  2. zlouporaba antibiotika može rezultirati samo rezistencijom bakterija na terapiju antibioticima te, posljedično, budućom nedjelotvornošću antibiotika u trenutku kada će biti potrebni;
  3. prije uzimanja antibiotika uvijek potražite savjet liječnika. Nakon što je liječnik potvrdio da postoji potreba za uzimanjem antibiotika, vrlo je važno da se antibiotik uzima isključivo na propisani način;
  4. ne čuvajte višak antibiotika nakon terapije. Ako ste dobili više doza nego što Vam je propisano, obratite se ljekarniku za savjet o načinu zbrinjavanja preostalih lijekova

U sklopu kampanje „Spriječimo antimikrobnu rezistenciju zajedno“, na Cvjetnom trgu u Zagrebu u razdoblju od 19. do 21. studenoga, od 11 do 14 sati, postavljene su velike figure koje vizualiziraju superbakterije, a maskota u obliku gljive Aspergillus fumigatus građanima dijeli edukativne letke o važnosti pravilne i odgovorne uporabe antimikrobnih lijekova. Povodom kampanje, u pripremi je i lansiranje web stranice antibiotici.hr, na kojoj će se građani moći informirati i educirati o odgovornoj upotrebi antibiotika i ostalih antimikrobnih lijekova.

Ordinacija.hr

Foto: Arhiva

 Prati nas na Viber Public Chatu!