Pošast modernog doba, ovog u kojem živimo, su ovisnosti.
I tu se primarno ne misli na ovisnost o drogama, iako je uživanje u opijatima također u porastu, nego na ovisnost o navikama kao obrascima ljudskog ponašanja koje je iznimno teško mijenjati. Upravo tako moglo bi se sažeti zaključke dvodnevne međunarodne konferencije “Harm Reduction” (smanjenje štetnosti) koja je protekli mjesec održana u Parizu i okupila je vodeće kardiologe, psihijatre, pulmologe, neurologe… iz cijelog svijeta.
Promjena rituala zahtijeva volju
Navike koje ljudi u pravilu vole uz sebe nose opetovane obrasce ponašanja. Jutarnja kava, cigareta, doručak u pekarnici… sve su to izbori koji današnjem modernom čovjeku čine svakodnevicu, a koji, nakon što se akumuliraju, stvaraju brojne zdravstvene probleme. Nezarazne bolesti koje su posljedica životnog stila ubojice su br. 2, odmah iza bolesti krvožilnog sustava. Dakako, većina štete odnosi se na cigarete koje, dokazano je bezbroj puta, izazivaju cijeli niz bolesti.
Potom danak plaćamo zbog nezdravog načina prehrane, a tu se prije svega misli na brzu i hranu bogatu šećerima, potom zbog pretjeranog izlaganja suncu koje vrlo brzo izaziva oštećenja kože te ubrzava procese starenja. Dakako, tu je i alkohol koji, nažalost, u većini modernih društava nema negativan predznak, nego se povezuje s uživanjem i zadovoljstvom. No iako svjesno sami sebi štetimo svakodnevno, ljudi se, kao što smo već rekli, teško mijenjaju i sve prognoze pokazuju, zaključeno je u Parizu, upravo to da će 50 posto nas koji smo danas u naponu snage umrijeti zbog svog životnog stila. Nakon tih šokantnih podataka i prilično crnih predviđanja, moramo se zapitati kako promijeniti ishod.
Najvažnije je osvijestiti svoje navike, prihvatiti da im robujemo, i potom, ako to zaista želimo, početi s promjenama. Naravno da je moguće promijeniti svaki obrazac ponašanja, ali to zahtijeva tri stvari – upornost, želju za promjenom i disciplinu, objasnila je neurologinja dr. Laura Rosen sa Sveučilišta u Tel Avivu koja je na konferenciji, među ostalim, pokušala objasniti zašto je ljudima toliko teško prestati pušiti.
“Nije tu riječ toliko o ovisnosti o nikotinu, nje se čovjek riješi nakon tri dana uz pomoć lijekova, flastera ili žvakaćih guma. Problem je u tome što ljudi cigarete smatraju ritualom, što im one daju osjećaj pripadnosti društvu ili su im sinonim za ugodu, a tih se osjećaja puno teže osloboditi nego samog nikotina. U tom kontekstu podržavamo alternativne metode pušenja poput grijanog duhana ili e-cigareta (parilice) jer se korisnici manje truju i one predstavljaju svojevrstan napredak. No ono što me uistinu veseli jest to da ljudi koji s cigareta prijeđu na neku alternativnu metodu u roku od godine dana prestanu pušiti, a svijet bez cigareta ono je čemu trebamo težiti, objasnila je dr. Rosen te se potom obrušila na drugu, prema njezinim riječima, puno goru ovisnost – onu o šećeru.
Strašna ovisnost o šećeru
Pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća prehrambena industrija u mastima je našla žrtveno janje. Masti su, da tako kažemo, završile na stupu srama kao izuzetno nezdrave i pogubne za ljudsko zdravlje. Sve proizvodi preko noći su postali “fat free” (bez masnoća), a nedostatak u okusu koji je uslijedio nakon njihova izbacivanja kompenziran je – šećerom. Osim toga, riječ je o najjeftinijem konzervansu i baš je zbog toga šećer posvuda. A ovisnost koju izaziva strašna je. Prosječnom čovjeku potreba su puna tri tjedna da mu se organizam očisti od šećera. U tom razdoblju imat će krize, od psihičkih do fizičkih, praćenih vrtoglavicama, mučninama, slabošću i vrlo često glavoboljama. Najlakši način da pokušamo kontrolirati unos šećera jest pažljivo čitanje deklaracija, povećana konzumacija povrća, pijenje čajeva i obične vode…, objasnila je neurologinja te dodala:
“Nije šećer sam po sebi problem, problem je njegova pretjerana konzumacija. Mislim da bi na proizvodima koji sadrže puno šećera trebala stajati upozorenja o štetnosti, slično kao što stoje na cigaretama”, zaključuje.
Osim šećera, loša prehrana znači pretjeranu konzumaciju brze hrane koja je bogata zasićenim masnim kiselinama. Takve obroke nužno je izbjegavati. Uz navedeno, nemoguće je ne spomenuti alkohol koji izaziva strašnu ovisnost i ima smrtonosne posljedice za zdravlje. U Rusiji je tako alkohol glavni uzrok smrti i muškaraca i žena, a u većini zemalja zapadnog svijeta pijenje se smatra društveno prihvatljivim, čak dobrodošlim.
“Alkohol je fatalan, i to prije svega za one koji piju ponekad, odnosno, ugroženiji su oni koji se napiju jednom mjesečno od onih koji uživaju u jednoj čaši vina dnevno”, kazao je u sklopu svog predavanja prof. dr. David Zaridze, predsjednik Ruskog društva za borbu protiv karcinoma, te dodao:
Alkoholizam je ozbiljna bolest koja utječe na kvalitetu života, odnose s drugim ljudima i u konačnici na zdravlje. Možda vam zvuči čudno da su ugroženiji oni koji piju rjeđe, ali oni obično popiju veće količine. Drugi dan su mamurni, a to je posljedica trovanja alkoholom, nisu sposobni obavljati svoj posao i stvaraju gubitke svom poslodavcu, poentirao je.
Ruku pod ruku s navedenim ovisnostima ide i pretjerano izlaganje suncu.
“Sunce je iznimno opasno i šteta koju izaziva često ima negativan ishod. Broj melanoma u rapidnom je porastu i smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o korištenju zaštitnih sredstava s visokim faktorom i izbjegavanju izlaganja direktnom suncu između 11 i 17 sati treba shvatiti jako ozbiljno!”
Izbor je na svakome od nas, nitko nas ne tjera da pijemo, pušimo i loše se hranimo!
“Ljudi žive sve dulje. Svake je godine sve veći postotak starijih od 65 godina i oni postaju prevelika opterećenja zdravstvenom sustavu jer “na naplatu” dolaze posljedice njihova životnog stila. Nužno je naći alternative koje će smanjiti broj oboljelih od karcinoma i sličnih nezaraznih bolesti koje su razlog preuranjene smrti u čak 65 posto slučajeva. Ako to znači pisanje upozorenja na proizvodima, onda to treba učiniti, objasnio je dr. Andrzej M. Fal, pulmolog i ekonomist.
Martina Strukić/magazin Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
