Ovi kratki zimski dani s malo dnevnog svjetla pogoduju depresivnom raspoloženju. No, važno je razlikovati depresiju i depresivno raspoloženje. Što je depresija i kako si pomoći, saznajte u nastavku teksta.
Depresija i depresivno rapsoloženje
Depresija podrazumijeva trajni i kontinuirani osjećaj bezvrijednosti i bespomoćnosti uz osjećaj krivnje, nemogućnosti uživanja u hobijima, nemogućnosti uživanja u svakodnevnim stvarima, teškoće u obavljanju uobičajenih obaveza. Uz ove tegobe, mogu se pojaviti i tjelesni simptomi: nesanica, nespecifični bolovi, glavobolja. Moguće su i suicidalne misli. Ako postoje i tjelesni simptomi, uvijek je potrebno isključiti i ostale moguće uzroke. Kod depresivnog raspoloženja simptomi su slični, ali blaži, javljaju se povremeno. Mogu biti vezani uz neki vanjski podražaj ili događaj.
Ako sumnjate da je riječ o “pravoj“ depresiji, obavezno se javite svom liječniku. Ako je riječ o depresivnom raspoloženju nešto možete učiniti i sami.
Kako prehrana može pomoći?
Pripazite na prehranu. Pazite da bude uravnotežena i da unosite dovoljno minerala vitamina, kvalitetnih bjelančevina i ugljikohidrata. Uklaanjanju psihićkih stanja pomoći će dovoljne kolićine vitamina C i vitamina B.
-
Magnezij i cink – najvažniji su minerali u “borbi“ protiv depresije. Sadrže ih zobene pahuljice, pšenične klice, plodovi mora, suhe smokve, orasi i čokolada. - Kalcij – kalcij je također važan mineral. Njegov nedostatak može izazvati umor i razdražljivost. Izvor kalcija su jogurt, sir, mlijeko, sojino mlijeko, sipa, lignje i kamenice.
- Željezo – nedovoljna količina željeza može uzrokovati malodušnost, loše raspoloženje, gubitak energije, pospanost. Potražite ga u svježem zelenom povrću, mahunarkama, crveno meso, suho voće i crna čokolada.
- Omega-3 masne kiseline – depresija “ne voli“ omega-3 masne kiseline. One imaju neke korisnie osobine, a jačanje funkcija središnjeg živčanog sustava jedna je od njih. Možemo ih naći u većoj količini u sjemenkama lana, lososu, haringama, skuši i pastrvi.
Vježbajte i krećite se!
Tjelesna aktivnost izuzetno je korisna u “podizanju” raspoloženja. Ako možete, vježbajte ili se krećite barem 30 minuta, 3 do 4 puta u tjednu. Vježbanje povećava razinu endorfina koji pozitivno utječu na raspoloženje. Preporučuju se cikličke, ponavljajuće aktivnosti kao što su: trčanje, plivanje, brzo hodanje, vožnja bicikla i šetnja. Uvijek prednost treba dati aktivnostima na otvorenom radi pozitivnog učinka dnevne svjetlosti, svježeg zraka, ali i izlaska iz zatvorenog prostora koji je često destimulirajući i demotivirajući.
Ne očekujte da će ovakvo raspoloženje, posebno ako je riječ o “pravoj” depresiji, proći samo od sebe. Potražite pomoć i pomozite si koliko god možete, ali ne prekoravajte se ako to nekad niste u stanju.
Više o tome kako prehranom možete spriječiti depresiju pročitajte u našem članku: Pravilna prehrana može spriječiti depresiju!
Izvor: Štampar.hr
Ordinacija.hr
