Kašalj je najčešći simptom bolesti, a često se pri samoj pojavi ignorira pod pretpostavkom da će sam nestati ili da se radi tek o usputnoj bolesti koja će proći u tren oka. No, običan se kašalj može pretvoriti u kroničan, a nastaje jer nije adekvatno liječen.
Najčešće kašljeve dijelimo prema njihovoj zvučnoj manifestaciji, pa tako razlikujemo dva osnovna tipa: suhi i produktivni kašalj. Uzroci kašlja su raznoliki, no među uzroke kašlja u djece na prvom mjestu spadaju infekcije gornjih dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima. Kod infekcija se obično nađe produktivni kašalj uz simptome poput sekrecije iz nosa i povišene tjelesne temperature. Suhi kašljevi također mogu biti uzrokovani infekcijama, ali kod njih, pogotovo ako dulje traju, ponekad uzroke treba tražiti i u sklopu drugih organskih sustava. – objasnio je dr. med. Andrija Miculinić, liječnik u Dječoj bolnici Srebrnjak.
Drugim riječima, kao moguće uzročnike, pogotovo kod djece, dr. Miculinić navodi kako se ne radi samo o bolestima dišnih putova, poput astme, upale pluća, sinusitisa i prehlade, već uzrok može biti i problem u nekim drugim organskim sustavima, poput kardivaskularnih problema (srčane greške) i gastrointestinalnih, kao što je refluks.
Budući da su u dječjoj populaciji infekcije vrlo česte, pogotovo kada djeca tek krenu u kolektiv (jaslice, vrtići, škole), očekivano je da u takvim okruženjima, u kojima se onda infekcije prenose unutar skupine koja dijeli isti prostor, djeca često mogu doći u doticaj i zaraziti se virusnim i bakterijskim uzročnicima koji onda najčešće daju tipičnu sliku prehlade. Kod kroničnih kašljeva u dječjoj dobi pak, najčešće su u pozadini bolesti poput astme, povećanih krajnika, gastroezofageanog refluksa (GER) – istaknuo je dr. Miculinić.
Kao i kod djece, i kod odraslih je najčešći su uzročnik dišne infekcije, a u Hrvatskoj su često vezani i uz pušenje, astmu i refluks, no ističe se i veći broj kroničnih upala sinusa. Kroničan je kašalj pak, u obje dobne skupine, posljedica neliječenja, odnosno dugotrajne i slabo kontrolirane bolesti.
Ipak, treba imati na umu da u nekim slučajevima, na primjer nakon opsežnih upala pluća, kašalj može trajati jako dugo (u literaturi se opisuju slučajevi gdje on može trajati i do 6 mjeseci), ali uglavnom je tada ipak manjeg intenziteta i učestalosti nego za vrijeme aktivne bolesti. Neadekvatno liječenje naravno i samo može dovesti do kašlja, ali puno češće je zapravo u pozadini tegoba vezana uz primarnu patologiju koja uz nepravilno zbrinjavanje usporava oporavak i nestanak simptoma – naveo je dr. Andrija Miculinić.
Kada posjetiti liječnika?
Kako bi se na vrijeme i pravilno liječio, važno je što prije identificirati glavni uzrok kašlja, kao i postoje li druge tegobe.
Ako se radi o kašlju uz sumnju na strano tijelo u dišnim putovima, kašlja uz cijanozu (plavo obojenje kože i sluznica) u području oko usta ili u licu, intenzivnog kašlja u kojem se dijete jako napreže ili je klonulo, svakako je potrebno javiti se liječniku.
Kašalj koji traje oko 3-4 dana još nije zabrinjavajući, pogotovo ako su prisutni simptomi naznaka infekcije gornjih dišnih putova. Tada bi roditelji trebali poduzeti osnovne mjere koje su im dostupne i kod kuće: održavati prohodnost dišnih putova čišćenjem nosa, ukapavanjem kapi za nos, snižavanjem temperature u slučaju febriliteta antipireticima, oblozima, tuširanjem.
Ako se opće stanje djeteta pogorša, ili kašalj traje dulje vremena bez poboljšanja, potrebno je najprije javiti se nadležnom liječniku ili u dežurni dom zdravlja, jer je većinu takvih tegoba moguće riješiti već na primarnoj razini, a ako je dijete vitalno ugroženo (potrebna mu je trenutna i neodgodiva liječnička pomoć zbog mogućih trajnih posljedica po zdravlje), tada bi se u što kraćem vremenskom roku trebalo javiti u najbližu dežurnu hitnu službu.
Liječite kašalj kod kuće
Za kućno smirivanje kašlja, Miculinić predlaže opće mjere, a one su:
obilna hidracija, pogotovo kod povišene tjelesne temperature radi sprječavanja dehidracije i ublažavanja respiratornih tegoba
održavanje prohodnosti dišnih putova čišćenjem nosa, fizikalna terapija u smislu mehaničke potpore iskašljavanju pogotovo kod produktivnog kašlja, a vlaženje usta i ždrijela kod suhih kašljeva.
kod intenzivnih suhih kašljeva ponekad pomaže izlaganje hladnom zraku, snižavanje temperature sobe u kojoj dijete spava i vlaženja prostora u kojima boravi
uravnotežena prehrana, kako djeca ne bi bila zakinuta za vitamine, minerale i ostale tvari neophodne za zdrav rast i razvoj
Kroničan kašalj
Pacijentima koji dolaze s problemom akutnog kašlja najprije savjetujemo da općim mjerama smanje intenzitet kašlja i daju potporu organizmu djeteta da se samostalno izbori protiv infekcije. Ako je uzročnik bakterijski, tada se u terapiju, prema preporuci liječnika, uvodi i antibiotik. Kod djece s kroničnim kašljem (kašljem koji traje dulje od 4-6 tjedana) stvari su nešto složenije. Tu moramo identificirati glavni uzrok, ali i dalje nam je na prvom mjestu savjetovanje, jer često imamo pacijente koji kašlju dugo zbog svoje osnovne bolesti, a to su obično djeca s astmom ili hipertrofijom adenoida (trećeg krajnika), te ima je ponekad dovoljno dati preporuke kako korigirati doze lijekova koje inače redovito uzimaju. – naveo je dr. Miculinić.
Za savjetovanje oko dječjeg kašlja te obavljanje pretraga, savjetuje i posjetu Centru za kašalj koji je uz potporu Prospana otvoren u Dječoj bolnici Srebrnjak. U Centru na raspolaganju stoje stručnjaci različitih područja: fizioterapeuti, medicinske sestre, nutricionisti, liječnici drugih specijalnosti, koji zajedničkim snagama pokušavaju naći najbolje rješenje za tegobe pacijenata.
Znate li trebate li se zabrinuti zbog blago povišene temperature? Saznajte i zašto baš vas uvijek uhvati prehlada!
Foto: Shutterstock
G. Horvat
