Sve smo više svjesni kako hrana koju unosimo u organizam igra veliku ulogu u zaštiti zdravlja. Upravo je o toj temi u Zagrebu prošli tjedan govorio dr. Donald Hensrud sa čuvene Mayo klinike.
Problem pretilosti globalno raste. Promjene u fizičkim aktivnostima te promjene u odabiru i učestalosti uzimanja određene vrste hrane utječu na to koliko kalorija uzimamo i koliko ih potrošimo.
Kako bi i našim građanima pomogao i objasnio koliko je uistinu važno što i koliko jedemo, na poziv Podravke u Zagreb je stigao dr. Donald Hensrud sa čuvene Mayo klinike, stručnjak svjetske reputacije te autor više desetaka stručnih članaka, od kojih mnogi stručno i sadržajno dopunjuju knjige iz područja nutricionizma. Urednik je medicinskog teksta „Klinička preventivna medicina“, jednog od glavnih referentnih radova u području preventivne medicine. Njegova stručnost na području nutricionizma i preventivne medicine uvelike pridonosi očuvanju i poboljšanju zdravog načina života te suočavanju s negativnim globalnim trendovima.
1. Kako možemo poboljšati i održavati zdrave prehrambene navike usprkos negativnim globalnim trendovima?
Održavanje zdravih prehrambenih navika težak je i izazovan zadatak, ali ga nije nemoguće ostvariti. Dobrom organizacijom, znanjem i uz malo truda, ljudi mogu korigirati svoju tjelesnu težinu. Jedan od aspekata je trošenje kalorija, ne treba se pripremati za maraton, nego je dovoljno ustati i kretati se. Današnji način života je većinom sjedilački način života. Kao prvo, ne trebamo se pripremati za maratone. Dovoljno je kretati se tijekom dana, hodati, kako bismo izgubili kalorije.
Kao drugo, trebali bismo jesti hranu koja generalno ima malo kalorija, dijeta koja se bazira na biljnoj hrani. Dakle, puno voća, povrća, žitarica punog zrna, graha, orašastih plodova, može pomoći ljudima da korigiraju svoju težinu, bolje nego da jedu puno zašećerenu hranu ili procesuiranu hranu.
Naposljetku, treba raditi na promjenama koje ne bi trebale biti bolne, nego promijeniti životni stil koji promovira ne samo manju tjelesnu težinu, nego i cjelokupno zdravlje.
2. Možete li objasniti koncept osobne ishrane?
To je relativno novo područje. Postoje generalni dijetalni principi koji vrijede za mnoge ljude. Radi se, dakle, o dijeti koja počiva na biljnoj bazi, dakle, voće, povrće, grah, žitarice, orašasti plodovi, maslinovo ulje itd. Svjesni smo generalnih preporuka za javnost kako bismo poboljšali zdravlje za sve. Međutim, svatko od nas mora te općenite dijetalne obrasce primijeniti onako kako našem organizmu najviše odgovara. Neki ljudi ne toleriraju određenu hranu, nekima način ishrane uvjetuje kontekst, dakle, nekima je teško nabaviti, doći do određene hrane. Ljudi imaju različite preferencije, neki se ne osjećaju dobro od neke određene hrane itd. Genetske predispozicije ključan su faktor u određivanju kako naš organizam podnosi koju hranu, kako je procesuira. Proučavanjem koncepta osobne ishrane, mi pomažemo ljudima da profiliraju svoj osobni jelovnik. Npr. kava, tj. kofein se kod različitih ljudi manifestira drugačije, sve je u pitanju metabolizma kao genetske predispozicije. Neki brže metaboliziraju kavu, a neki sporije. Oni koji brže metaboliziraju kofein, mogu popiti kavu navečer, a da nemaju nikakvih problema sa spavanjem, dok za one koji sporije procesuiraju kofein, pijenje kave navečer nije preporučljivo.
3. Koji su najnoviji trendovi koji govore o utjecaju hrane na ljudski organizam?
Nutricionizam je jako interesantno područje, ima jako puno informacija i savjeta o poboljšanju zdravlja. Neke od tih informacija su kontroverzne, ali mnoge informacije ljudi krivo interpretiraju, najčešće zbog drugačijih uvjerenja koja su dugo bila uvriježena, ili čuju i uzimaju u obzir samo najnovija istraživanja, a da ne uzimaju u obzir čitav nadovezujući korpus literature i referenci koji daje drugačiju i puniju sliku.
Opet, najčešći je slučaj s kavom. Neki pacijenti se žale kako piju previše kave. Kada ih upitam zašto to misle, oni na to odgovaraju kako se priča da nije dobro piti previše kave. Ako se osvrnete na znanstvene činjenice o kavi, taj napitak se povezuje sa smanjenim rizikom dijabetesa tipa II, zatim smanjenje rizika za oboljenjem jetre ili raka jetre, smanjenje rizika za parkinsonovom bolešću. Također je znanstveno dokazano da kava poboljšava raspoloženje te smanjuje rizik od depresije, a svima nam je poznato kako nam kava pomaže i u našoj agilnosti. Uz pomoć kave, mi mislimo i reagiramo brže. Sveukupno, sa zdravstvenog gledišta, kava je zdravi napitak. Problemi vezani za kavu, doduše, su eventualne nuspojave koje se pojavljuju kod nekih ljudi: nesanice, srčana aritmija, nervoza ukoliko previše kave popiju, zatim problemi s uriniranjem, pogotovo kod muškaraca. Ukoliko nekome kava ne uzrokuje ni jednu od navedenih nuspojava, problem mi je uvjeriti ih da bi trebali prestati piti kavu s obzirom na to da se radi o generalno zdravom napitku.
Drugi trend je sa orašastim plodovima. Često se može čuti od ljudi da su orašasti plodovi puni masnoća te kako bi ih stoga trebalo izbjegavati. Međutim, istraživanja nam ukazuju kako samo mala količina orašastih plodova, 30 do 45 grama na dan, može smanjiti rizik srčane bolesti, a moguće i smanjiti rizik od dijabetesa. Stoga orašasti plodovi za kratku užinu na dnevnoj bazi jako su dobar izbor. Ono što je zanimljivo je da preko 35 istraživanja u jednoj publikaciji dokazuje da takva hrana ne povećava toliko kalorija. Osjećamo se puno te tako uzimamo manje kalorija od drugih jela.
Neki drugi veliki trendovi su dijetetski obrasci koji su povezani sa optimalnim zdravljem, poput mediteranske i vegetarijanske prehrane te dijete na biljnoj bazi koja uključuje puno voća i povrća itd. Postoji sve više dokaza kako su takvi dijetetski obrasci jako dobri indikatori u poboljšanju zdravlja.
4. Koliko su mliječni proizvodi zdravi za naš organizam?
Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kefira te sira do neke mjere, nešto su zdraviji od nefermentiranih proizvoda poput mlijeka. Po pitanju mlijeka, treba nam kalcija, međutim, kalcij možemo dobiti iz drugih prehrambenih izvora.
5. Ne podržavate ideju izbjegavanja određenih hranidbenih sastojaka iz prehrane?
Izbjegavanje glutena jedan je od trenutno popularnih trendova, posebice u SAD-u. Ljudi koji boluju od celijakije, dakle oni koji imaju problema sa imunitetom gdje ne mogu metabolizirati ili probaviti gluten ne smiju jesti hranu koja sadrži tu sastavnicu. Unosom glutena u organizam, u njihovom slučaju može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, čak i do razvitka raka. Stoga, ljudi s tom bolešću trebaju definitivno maknuti gluten iz svog jelovnika. Također postoji mali postotak ljudi kojima organizam ne podnosi gluten, ali koji ne boluju od celijakije. Međutim, unosom glutena u organizam, oni poprimaju iste simptome, a to su napuhnutost, proljev, ne osjećaju se dobro. Za njih je smanjenje uporabe ili posve izbjegavanje glutena najbolje rješenje, bez obzira što neće biti ozbiljnih reperkusija ako ga konzumiraju.
Međutim, u SAD-u, 20 do 25 posto ljudi koji nemaju ni jednu od spomenutih bolesti ili poremećaja, izbjegavaju gluten jer misle da će biti zdraviji. U uvjerenju su da gluten općenito nije dobar za zdravlje. Izbjegavaje hrane s glutenom, poput, recimo žitarica punog zrna gdje ima glutena, naime, nije zdravo. Istraživanja dokazuju da žitarice punog zrna, crni kruh, smeđa riža, ječam, sva ta hrana zapravo poboljšava kvalitetu zdravlja. Pokazalo se da koonzumacija hrane s glutenom zapravo smanjuje rizik obolijevanja od srčanih bolesti, smanjuje šansu dobivanja raka debelog crijeva. Gluten, također pomaže u regulaciji tjelesne težine, naravno, ako ih se uzima umjereno, jer su bogati vlaknima. Postoji, dakle, mnogo prednosti u prehrani koja uključuje žitarice punog zrna. Stoga, oni ljudi koji ne obolijevaju od bolesti spomenutih prije, nipošto ne bi trebali izbjegavati gluten.
6. Što mislite o sirovoj hrani (raw food)?
U nekim slučajevima preporučljivo bi bilo konzumirati sirovu hranu. Najviše zato jer se kuhanjem smanjuje zastupljenost folne kiseline u hrani. S druge strane, nije potrebno da se isključivo jede samo sirova hrana, kao što neki ljudi to rade. Naravno, imaju pravo birati kakvu hranu žele jesti, međutim, jedenje isključivo sirove hrane ne garantira posve zdrav način života. Razlog je u tome što postoje i prednosti u kuhanju hrane. Kuhana hrana pridonosi smanjenju rizika određenih bolesti. Dapače, hrana koja je kuhana može poboljšati ljekoviti učinak nekih od hranjivih sastojaka. Dakle, u redu je jesti sirovu hranu s obzirom da je u nekim slučajevima bogatija prehrambenim sastojcima koji se eliminiraju kuhanjem. No, nije potrebno jesti potpuno sirovu dijetetsku hranu jer postoje i neke prednosti također i u kuhanju hrane.
7. Je li se sastav hrane promijenio u zadnjih nekoliko desetljeća?
Hrana se promijenila tijekom vremena. Ona se promijenila po pitanju vrste hrane koju jedemo, u načinu njene pripreme te po pitanju njezinog porijekla. Na primjer vrsta hrane koju konzumiramo, barem u SAD-u, je hrana koja ima puno više šećera nego što je to bilo prije. Također, danas jedemo puno više procesuirane hrane. Ono što manje jedemo je upravo hrana koja je svježa hrana. To je ujedno vrsta hrane koja najviše pridonosi u boljitku kvalitete našeg zdravlja.
Kada govorimo o mesu, meso divljači drugačijeg je sastava nego meso domaćih životinja. U knjizi se govori kako je sastav crvenog mesa bio prije drugačiji zato što su životinje tada jele drugačiju hranu. Meso riba u ribnjacima, ovisno o sastavu hrane koja im se daje, drugačijeg je sastava od onog u mesa riječnih riba.
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Ana Abrahamsberg
