Dr. sc. Nina Bašić Marković: Utjecaj probiotika i psihobiotika na naše zdravlje

Nina Bašić Marković 1

O utjecaju probiotika i psihibiotika na naše zdravlje, razgovarali smo s dr.sc. Ninom Bašić Marković, liječnicom obiteljske medicine s 27-godišnjim iskustvom.

U posljednje vrijeme čini se kako se sve više daje na značaju svemu što je vezano za zdravlje crijeva. Od toga da zdrava crijeva igraju ključnu ulogu u borbi organizma protiv virusa, odnosno da se snaga našeg imuniteta nalazi u našim crijevima pa do toga da je hrana za naša crijeva - hrana i za mozak. Iako su ove spoznaje vjerojatno stare koliko i sama medicina, kako to da se tek unazad nekoliko godina u ljudima zaista probudila ta svijest?

Hipokrat, otac medicine, govorio je da sve bolesti počinju u crijevima. Čak su i u 4000 godina starim spisima ayurvedskih iscjelitelja crijeva opisana kao središte blagostanja, baš kao i u kineskoj tradicionalnoj medicini. Početkom prošlog stoljeća ruski bakteriolog Ilia Metchnikov uvidio je da su stanovnici Bugarske koji su konzumirali jogurte i druge fermentirane mliječne proizvode bili zdraviji i duže živjeli. I moderna znanost potvrđuje tu tvrdnju. Unatoč tome, danas je unos “korisnih bakterija” čak milijun puta manji u odnosu na kameno doba. Unatrag 20-tak godina započela su istraživanja na značaju utjecaja probiotika i prebiotika na zdravlje. Većinom su ta istraživanja, osim potvrde dobrobiti probiotika, ukazivala na neka nova područja gdje bi se ta primjena mogla pokazati značajnom. Započelo se s imunitetom, a danas o mikrobiomu govorimo kao o virtualnom organu koji je povezan sa svim drugim organskim sustavima u čovjeku.

Kada pričamo o povezanosti imuniteta i crijeva, čini se vrlo zanimljiva činjenica da se čak 80% našeg imunosnog sustava nalazi u crijevima?

Crijeva su vrlo značajna za imunosni sustav čovjeka jer kroz crijevni lumen osim hranjivih tvari prolaze bakterije, virusi, paraziti, gljivice i toksini. Na ukupnoj površini od 300-400 m2 crijevna sluznica sadrži tri puta više plazma stanica nego koštana srž, slezena i limfni čvorovi zajedno i stoga, crijeva doista jesu najveći imunosni organ čovjeka.

Također, zadivljuje i činjenica da svaki čovjek ima svoju jedinstvenu kombinaciju crijevnog mikrobioma, usporedivog s otiskom prsta. Možete li nam malo više reći o mikrobiomu i mikrobioti?

Svaki dio ljudskog tijela koji je u doticaju s okolišem koloniziran je mikroorganizmima. Najčešće govorimo o crijevima jer je u tom dijelu tijela najveća zastupljenost tih mikroorganizama, i opet u 90% su to “dobre” bakterije pa nekako uvriježeno govorimo o crijevnim bakterijama. Broj tih mikroorganizama naziva se mikrobiota i deset je puta veći od samih naših stanica. Kad još uz  komenzalnu mikrobiotu (bakterije, gljive, arheje, virusi i protozoe), uključimo i njihove gene i genetske produkte tad govorimo o mikrobiomu. Humani mikrobiom sastoji se od približno 1014 mikroorganizama, dok čovjek ima 1013 vlastitih stanica. Postoji 1000-1500 jedinstvenih vrsta koje koloniziraju ljudsko crijevo od čega prosječna osoba ima približno 160 vrsta koje čine do 3% ukupne tjelesne mase pojedinca.

Upravo je ravnoteža crijevnog mikrobioma presudna za naše zdravlje. Neravnotežu crijevne mikroflore nazivamo disbioza. Koji su njezini uzročnici, a koje su posljedice?

Disbioza je neravnoteža mikrobiote i osim crijevne može se odnositi i na kožnu, respiratornu ili vaginalnu disbiozu. Utjecaj na nastanak disbioze imaju  čimbenici koji mogu biti prolazno ili dugotrajno promijeniti mikrobiotu. Značajan utjecaj imaju prehrana, različiti lijekovi od kojih najviše antibiotici i nesteroidni antireumatici, godine života i kvaliteta crijevne sluznice, stres, imunosni sustav i sama mikrobiota. Sve se veći broj bolesti povezuje sa nastankom disbioze kao što su sindrom iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, kolorektalni karcinom, masna bolest jetre, metabolički sindrom, autoimune bolesti, astma, psorijaza, šećerna bolest tip 1, debljina, depresija, demencije i cijeli niz drugih koja zahtijevaju daljna istraživanja.

U tom slučaju, kada je nužno nadomjestiti dobre bakterije kako bi se ponovo uspostavila ravnoteža, mnogi često posežu za probioticima. Koje vi preporučujete i na što pripaziti prilikom kupnje istih?

Danas na tržištu imamo cijeli niz preparata i nužno je poznavati nekoliko osnovnih pravila. Kriteriji odabira najboljeg probiotika su:

  1. Najbitniji kriterij: probiotik čija je djelotvornost  dokazana kliničkim studijama.
  2. Vrlo je važno da probiotički pripravak sadrži humane bakterijske sojeve - one koji su i inače dio ljudskog probavnog sustava, naspram animalnih koji to nisu. 
  3. Jedan gram praha treba sadržavati najmanje 1 milijardu bakterija, iako njihov broj nije najvažniji kriterij – važnija je kombinacija više bakterijskih sojeva čija je djelotvornost znanstveno dokazana. 
  4. Važno je da pripravak, uz probiotik (tj. dobre bakterije), sadrži i prebiotik (hranu za dobre bakterije) i tada više ne govorimo samo o probiotiku, već stepenici više - sinbiotiku.
  5. Valja dati prednost probiotičkim pripravcima koji su u obliku praha, a ne kapsula jer se dobre bakterije prije prolaska kroz probavni sustav, bogat agresivnim sokovima, moraju aktivirati u tekućini kako bi se 'razbudile' i osnažile za borbu sa želučanom kiselinom. Prah je potrebno umiješati u tekućinu, pričekati nekoliko minuta i dobre bakterije jednostavno popiti.

Osim probioticima, značaj se sve više pridaje i psihobioticima. Što se točno krije iza tog termina?

Psihobiotici su skupina probiotika koja utječe na središnji živčani sustav, na funkcije i ponašanja posredovana putem crijevno-moždane osi preko imunoloških, humoralnih, neuralnih i metaboličkih puteva. Psihobiotici kao nova klasa probiotika otvaraju novu eru u neuroznanosti.

Ovdje se vraćamo na tvrdnju da je hrana za crijeva – hrana i za mozak. Je li to zaista tako?

U proteklom desetljeću sve se više proučavao utjecaj mikrobiote i njezina regulacija crijevno-moždane osi te posljedična uloga u neurološkom razvoju i nastanku neurodegenerativnih bolesti. Nedavno se uvidio utjecaj mikrobiote na različita stanja, uključujući depresiju, autizam, shizofreniju i Parkinsonovu bolest. Postoji vjerojatnost da će se u budućnosti neuropsihijatrijski poremećaji moći liječiti ciljanom transplantacijom mikrobiote, antibioticima ili psihobioticima. Tako da doista trebamo paziti što unosimo u naš probavni sustav.

Po Vašem mišljenju, koji su psihobiotici najkvalitetniji na našem tržištu i po kojim kriterijima?

OMNi-BiOTiC® STRESS je sinbiotik koji je u stanju pomoći kod upalnih procesa izazvanih stresom i to kombinacijom adekvatnih bakterijskih sojeva i prebiotika te vitamina B skupine.

Doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava, normalnoj psihološkoj funkciji i zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Jednostavno pomaže da se uzburkano more stresa smiri, lakše pogledate u problem i staloženije nađete rješenje.

 Prati nas na Viber Public Chatu!