Znate li da većina nas koristi tek manji dio kapaciteta pluća tzv. plitkim disanjem, a da pritom mislimo kako dišemo ispravno? Posljedice neispravnog disanja mogu uzrokovati akumulaciju toksina, a kao posljedica se mogu javiti glavobolja,vrtoglavica i neke druge smetnje uzrokovane smanjenjem funkcije pluća.
Kako naučiti pravilno disati, zašto dišemo “tehnički “pogrešno, pojašnjava nam Vlatko Mišković, mag. iur. iz Medical Yoga Centra Zagreb.
1. Zašto većina ljudi nepravilno diše i koje su posljedice za zdravlje?
Vlatko Mišković, mag. iur.
Kad bi osnovna greška suvremenog čovjeka bilo samo “plitko disanje”, to i ne bi bio toliko problem, no disanje većine ljudi danas je plitko, ali i “tehnički” potpuno pogrešno. Najveća greška je forsiranje tzv. grudnog disanja umjesto trbušnog što ima za izravnu posljedicu manju količinu svježeg zraka u plućima, te lošiju opskrbu tijela kisikom zbog činjenice da takvim disanjem zrak ne dolazi do dubokih donjih dijelova pluća čije su alveole u doticaju s većim brojem kapilara.
Pojednostavljeno rečeno, grudno disanje je “tehnika disanja” kod kojeg doslovce “napuhavate” grudni koš poput razmetljivog pauna ili mačka Toma kad se pravi važan. Izvana izgleda da su pluća puna zraka, a zapravo bi puno bolje bilo da je udisaj išao iz trbuha i da se, umjesto grudnog koša podigao trbuh kao lijepa pravilna polulopta. Slikovito rečeno, grudno disanje ljepše izgleda na plaži, ali je trbušno neusporedivo zdravije.
Nadalje, ljudi uglavnom dišu na usta, umjesto na nos, što rezultira unošenjem većeg broja bakterija i nečistoća u organizam, nedovoljnim zagrijavanjem zraka u hladnim mjesecima, uz izostanak općeg osvježavanja organizma koje je izravna posljedica disanja kroz nos zbog bliskog kontakta živčanih izdanaka i svježeg zraka u nosnicama.
Što za naše zdravlje znači duboko i pravilno disanje?
Niz je medicinskih istraživanja već odavno dokazalo da duboko i mirno (polagano) disanje, ne samo da rezultira optimalnim snabdijevanjem organizma kisikom, nego ima i niz drugih pozitivnih učinaka poput masaže unutrašnjih organa zbog pokreta dijafragme, rebara i trbušnih mišića tijekom disanja, poboljšanog rada srca, djelovanja ja kralješnicu putem pokreta međurebrenih (interkostalnih) mišića itd. mirno i polagano disanje aktivira kompletan mehanizam parasimpatičkog dijela živčanog sustava, dakle čitavog niza fizioloških mehanizama koji donose opuštenost i smirenje, reducirajući tako i neutralizirajući štetne posljedice stresa.
Uostalom, nije slučajno da među tisućama ili čak desecima tisuća najrazličitijih seansi opuštanja koje danas postoje u svijetu, njih 99,999 počinje rečenicom “Zatvorite oči i mirno, polagano dišite…” Kad bismo išli još malo dalje, mogli bismo dodati da samo duboko, polagano i mirno disanje može – tijekom raznih meditativnih seansi – rezultirati nekim iznimnim učincima poput postizanja viših stanja svijesti i sl.
No, za običnog čovjeka čak i najobičnije mirno disanje, bez napora i forsiranja, imat će izvanredne učinke na planu zdravlja, opuštenosti i mira, ali i osjećaja iznimne energije, svježine i vitalnosti.
Možete li čitateljima ponuditi nekoliko primjera vježbi dubokog disanja?
Najjednostavniji opis tehnike pravilnog disanja bilo bi:
-
Lezite na leđa i opustite se, ruku prirodno položenih uz tijelo. Podloga bolje da je tvrđa, nikako jako mekana. - Mirno, bez napora i polagano počnite udisaj podižući trbuh tako da se blago zaobli prema gore. Lagano, bez napora. Nemojte se napuhavati poput nogometne lopte!
- Nastavljajući prirodni udisaj sada mirno podižite grudni koš i osjećajte kako se zrak penje u gornje dijelove pluća.
- Izdisaj počnite laganim spuštanjem trbuha, a zatim i grudnog koša, pa se na kraju potpuno upirite i opustite koju sekundu prije novog udisaja. To opuštanje neka traje koliko god vam je ugodno ostati zadržavajući dah, a onda počnite s novim udisajem.
Osnovno pravilo: niti je jednom trenutku, niti u jednom detalju ne smijete osjetiti neugodu ili napor. Čim to osjetite, oprez! Nešto radite pogrešno…
Ana Abrahamsberg
Foto: Shutterstock
