Giht je izrazito bolan oblik upalnog artritisa uzrokovan nakupljanjem kristala mokraćne kiseline u zglobovima. Iako se može činiti zastrašujućim, uz pravilnu dijagnozu i liječenje, većina ljudi može voditi normalan život bez bolnih napadaja.
Prvi simptomi gihta često su dramatični: iznenadna, probadajuća bol u jednom zglobu, najčešće nožnom palcu, koja se javlja noću. Zglob postaje izrazito osjetljiv, natečen, crven i vruć, a bol je toliko intenzivna da i dodir pokrivača smeta. Upala doseže vrhunac unutar 24 sata, što je ključna razlika od drugih artritisa. Bez liječenja, napadaji postaju češći i mogu zahvatiti i druge zglobove poput gležnjeva i koljena, uzrokujući trajna oštećenja.
Zlatni standard za dijagnozu je analiza tekućine iz upaljenog zgloba. Liječnik tankom iglom uzima uzorak koji se pod mikroskopom pregledava na prisutnost kristala mokraćne kiseline
Uzrok je hiperuricemija, povišena razina mokraćne kiseline u krvi koja se kristalizira u zglobovima. Iako se veže uz prehranu, genetika igra ključnu ulogu. U 90% slučajeva problem je u smanjenoj sposobnosti bubrega da izluče višak kiseline. Rizični faktori su muški spol (omjer 9:1 prije menopauze), starija dob, pretilost, visok krvni tlak, dijabetes te neki lijekovi, poput diuretika.
Promjena životnih navika ključan je, ali često nedovoljan korak. Preporučuje se smanjenje unosa crvenog mesa, iznutrica, nekih morskih plodova i mesnih umaka. Važno je ograničiti alkohol, pogotovo pivo, i izbjegavati zaslađena pića. Povećan unos vode, održavanje zdrave težine kroz vježbu niskog intenziteta (plivanje, bicikliranje) i uravnotežena prehrana, mogu pomoći, no važno je znati da dijeta sama rijetko može sniziti mokraćnu kiselinu na ciljanu razinu.
Ako sumnjate na giht, prvi korak je posjet liječniku obiteljske medicine, koji vas može uputiti reumatologu. Zlatni standard za dijagnozu je analiza tekućine iz upaljenog zgloba. Liječnik tankom iglom uzima uzorak koji se pod mikroskopom pregledava na prisutnost kristala mokraćne kiseline. Krvni testovi za mjerenje razine mokraćne kiseline su korisni, no mogu biti varljivi tijekom akutnog napadaja. U dijagnostici pomažu i ultrazvuk ili dvoenergetska kompjutorizirana tomografija (DECT).
Liječenje gihta
Liječenje ima dva cilja: brzo zaustavljanje napadaja i dugoročno snižavanje mokraćne kiseline. Kod akutne boli ključno je djelovati odmah uz odmor, hladne obloge i lijekove: nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID), kolhicin ili kortikosteroide. Dugoročna prevencija, nužna kod čestih napadaja, temelji se na lijekovima koji snižavaju razinu mokraćne kiseline ispod ciljane vrijednosti od 6.0 mg/dL. Najvažniji lijekovi su alopurinol i febuksostat, koji smanjuju proizvodnju kiseline, te probenecid koji potiče njezino izlučivanje. Prema preporukama stručnjaka, ova terapija je najčešće doživotna i ključna za sprječavanje napredovanja bolesti. ( Ordinacija.hr )
