Hidradenitis suppurativa (HS) kronična je, imunološki posredovana, upalna i izrazito bolna kožna bolest. Karakterizirana je dubokim, bolnim, upalnim oštećenjima kože i gnojnim čvorovima (apscesima) na predjelima bogatim apokrinim (mirisnim) žlijezdama i dlakama, kao što su pazuha, prepone, stražnjica, unutarnja strana bedara, ispod dojki i genitalna regija, gdje se najčešće pojavljuje.
HS se obično javlja nakon puberteta, s najvišom incidencijom između 21. i 23. godine života, triput češće u žena nego u muškaraca. Pretpostavlja se da je prevalencija oko 1 % u odrasloj populaciji. HS je sistemska upalna bolest u čijem nastanku sudjeluje imunološki sustav uz genetske čimbenike. Naime, prisutnost HS-a u obitelji utvrđena je kod 40 % oboljelih.
Hidradenitis suppurativa – simptomi
“Počelo je s gnojnim fistulama koje su rasle, a kako mi je bolest bila skroz nepoznata nisam niti pretpostavljala što se događa.” izjavila je na konferenciji za medije pacijentica Ljiljana Grgić iz Osijeka. Nakon odstranjivanja fistula, Ljiljana je započela s liječenjem, a trenutno je na biološkoj terapiji od koje se osjeća malo bolje. Zbog stalne boli joj je dnevni ritam potpuno narušen. Ostala je i bez posla, ali ne gubi nadu.
S obzirom na kroničnost, bolnost i neugodan miris, HS ima izrazito negativan utjecaj na kvalitetu života te se najčešće javlja i depresija.
Bolest počinje pojavom dubokih, bolnih, upalnih čvorova, koji kasnije mogu prijeći u apscese (gnojne čvorove, čireve), stvaranje sinusnih kanala pod kožom, fistula iz kojih se cijedi gnoj i ožiljaka.
Konferencija za medije je održana povodom pokretanja kampanje “Jači od HS-a”, a u svrhu podizanja svijesti javnosti i stručne javnosti o bolesti Hidradenitis suppurativa. Provodi se pod pokroviteljstvom Hrvatskog dermatovenerološkog društva (HDVD) Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) i KoHOM-a, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine. Te Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite.
Težina HS-a procjenjuje se Hurleyjevom klasifikacijom, koja razlikuje blagi, srednji i teški oblik bolesti. Najčešći je blagi oblik bolesti (oko 68 % bolesnika), umjereni oblik ima oko 28 % bolesnika, a teški oko 4 % bolesnika.
“Za liječenje ove bolesti je važno znati u kojem je ona stadiju da bi znali koji ćemo terapijski pristup koristiti. Lokalna terapija je ono čime se služimo u liječenju početnih površinskih procesa.”, napominje dr. Zlatica Jukić, spec. dermatovenerolog iz KBC-a Osijek te dodaje “Koriste se antiseptičke tekućine, lokalni antibiotici, a tu su i oblozi kao suvremena sredstva za liječenje rana. Kako bi odabrao pravu oblogu, liječnik pomalo mora biti i umjetnik jer ih u našoj zemlji postoji velik broj. “
Važnost pravovremene dijagnoze
Svojim izlaganjima dr. Zlatica Jukić, spec. dermatovenerolog iz KBC-a Osijek, dr. Željana Bolanča, spec. dermatovenerolog iz KBC-a „Sestre milosrdnice“ i prof. dr. sc. Rado Žic, dr. med., specijalist opće i plastične kirurgije s Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju KB-a Dubrava upozorili su na važnost rane dijagnoze i liječenja te suradnje s liječnicima, dermatolozima, plastičnim kirurzima i psiholozima.
“Važno je brzo reagirati i prepoznati stanje te se odmah javiti liječniku. Ovo je bolest koju ne želite imati – sa sobom nosi ogromnu nelagodu i sram jer se javlja na nezgodnim mjestima te je popraćena neugodnim mirisom. Pacijenti se povlače u sebe i skrivaju svoju bolest što može dovesti do teških depresivnih stanja“, pojasnila je dr. Željana Bolanča, spec. dermatovenerolog iz KBC-a “Sestremilosrdnice”
“Svijest o postojanju bolesti Hidradenitis suppurativa i negativnom utjecaju na kvalitetu života oboljelih ne postoji u javnosti. Cilj je kampanje poticanje pacijenata na što ranije javljanje liječniku, ranije prepoznavanje bolesti, a samim time i njezino liječenje te upoznavanje oboljelih sa svojom bolešću i aktivno uključivanje u kontrolu simptoma kako bi poboljšali i održali svoje stanje. Važno je i da se oboljeli od HS-a aktivno uključe u kreiranje krugova sveobuhvatne potpore, kako bi kvaliteta njihova života bila na što višoj razini. Koaliciji udruga u zdravstvu na HS je skrenuta pozornost od Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, koji je više ne vodi u svojim registrima, jer prema novim podacima Svjetske zdravstvene organizacije od nje obolijeva oko 1 % populacije zbog čega se više ne smatra rijetkom bolešću.“ istaknuo je predsjednik koalicija Udruga u zdravstvu, Ivica Belina, prof. edukac. reh.
U okviru kampanje planiraju se edukacije za liječnike primarne zdravstvene zaštite i specijaliste dermatovenerologe te radionice osnaživanja i zagovaranja za oboljele kako bi bolje upravljali bolešću i svojim stanjem u cilju održavanja kvalitete života te kako bi zagovaračkim istupima utjecali na kreiranje sveobuhvatne skrbi za oboljele od HS-a.
U okviru kampanje održat će se i javne akcije u regionalnim središtima Hrvatske kako bi se podigla svijest javnosti o HS-u.
Više saznajte na www.hsonline.com.hr
Foto: Shutterstock
